Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Žitarice i uljarice
  • 09.08.2018. 13:00

Rekordan izvoz brašna iz Ukrajine

Ukrajina je u sezoni 2017/18 ostvarila rekordan izvoz brašna. Ovome treba dodati i da je ta zemlja ostvarila najmanji izvoz repičine sačme u posljednje tri godine. Žetva žitarica u Bjelorusiji dobro napreduje, a Rumunjska pronalazi nova tržišta za izvoz kukuruza.

Foto: Pixabay/Tomasz_Mikolajczyk
  • 708
  • 37
  • 0

Ukrajinski izvoz brašna, u junu 2018. godine iznosio je 21,4 hiljade metričkih tona, što je za 23% u manje u odnosu na maj i za 48% manje u usporedbi sa junom 2017. Međutim, ukupno posmatrano, Ukrajina je u sezoni 2017/18 u inozemstvo izvezla 429,8 hiljada tona brašna, što je za 5,4% više nego prethode sezone, oborivši tako dosadašnji rekord izvoza brašna ostvaren u sezoni 1996/97. Ovome treba dodati da je najveći rast zabilježen u pošiljkama za Singapur, koji je sa 20,7 hiljada tona postao glavni uvoznik ukrajinskog brašna. U promatranom periodu značajan rast zabilježen je i u isporukama brašna u Kinu (54%) i u Ujedinjene Arapske Emirate (79%) u odnosu na sezonu 2016/17, dok su istovremeno isporuke Izraelu i Južnoj Koreji pale za 18%, odnosno za 50%.

Ukrajina: Najmanji izvoz repičine sačme u posljednje 3 godine

Ukrajina je u junu 2018. godine zabilježila najniži mjesečni obujam izvoza sačme uljane repice od 0,12 hiljada tona, a to se obično događa u posljednjim mjesecima svake tržišne godine. Kako izvještava UkrAgroConsult, ukupan izvoz repičine sačme tokom sezone 2017/18 (između jula i juna) bio je na trogodišnjem minimumu od 65,4 hiljada tona, što je pad od skoro 16% u odnosu na prethodnu godinu (77,8 hiljada tona). Kao i ranije, najveći uvoznik repičine sačme iz Ukrajine bila je Evropska unija, koja apsorbira 78% ukupnog izvoza tog proizvoda iz Ukrajine. Drugo mjesto u smislu količine uvoza drži Izrael (12%), dok je Turska, nakon što je nastavila sa kupovinom sačme, poslije prošlosezonske pauze, ove sezone postala treći najveći kupac sa udjelom od 5%. 

Bjelorusija sakupila preko 2 miliona tona žitarica

Bjeloruski ratari su požnjeli više od dva miliona tona žita, saopćilo je tamošnje Ministarstvo poljoprivrede i hrane. Do 30. jula 2018. godine, Bjelorusija je skinula žitarice i mahunarke sa površine od 713.700 hektara, što je 33,4% posijanih područja. Ove godine žetva žitarica je u toj zemlji počela ranije nego lani, a da žetva dobro napreduje, potvrđuje i to da je u području Brest žetva završena na 66,4% površina, u području Grodno na 51,7%, na teritoriju Minska usjevi su požnjeveni sa 32,7% površina, dok su u Gomeljskoj, Vitebskskoj i Mogilevskoj oblasti žitarice skinute sa 23,5%,  12,29% i 8,18% posijanih površina.

Južna Koreja postala uvoznik rumunjskog kukuruza

Rumunjska je u junu izvezila 109,8 hiljada tona kukuruza, što je za 107% više nego u istom mjesecu 2017. godine (53.000 tona). Ključni kupci bili su Španjolska sa 75,8 hiljada tona i Južna Koreja sa 28.000 tona. Na taj način je izvoz rumunjskog kukuruza preko luka u periodu septembar-jun u sezoni 2017/18 porastao za 41% u odnosu na prošlu godinu na 3,2 megatone. Kako prenosi UkrAgroConsult, Rumunjska je tako podigla nivo izvoza na 4,45 miliona tona. Treba spomenuti i to da osim povratka Irana u redove uvoznika, Južna Koreja je u junu postala uvoznik rumunjskog kukuruza, a kao i Iran, ta zemlja je ranije ispunila svoje potrebe uglavnom sa brazilskim kukuruzom.


Povezana biljna vrsta

Kukuruz

Kukuruz

Sinonim: - | Engleski naziv: Grain maize | Latinski naziv: Zea mays L.

Kukuruz je jednogodišnja biljka jarog tipa razvića, a njegova dužina vegetacije od nicanja do pune zriobe ovisi od osobine sorte, odnosno hibrida, s jedne strane, i uvjeta uzgoja,... Više [+]

Izvori

Black Sea Grain


Tagovi

Žitarice Tržište Brašno Kukuruz Rumunjska Ukrajina Turska Kina Iran Bjelorusija Repičina sačma


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.