Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ozima pšenica
  • 05.11.2019. 14:00

Reč stručnjaka: Optimalni rokovi i izbor sorti za setvu ozime pšenice

Na području naše zemlje, s obzirom na klimatske promene, uvek možemo očekivati da će se 50% setve ozime pšenice obaviti kasnije, pa treba koristiti sorte tolerantne na kasni rok setve kao i one fakultativne.

Foto: Depositphotos/zorandim
  • 247
  • 23
  • 0

Najveći deo sortimenta treba sejati u optimalnom roku. Svako odstupanje od optimalnog roka pojedinih genotipova povlači pad prinosa 5-20% u zavisnosti od broja dana zakašnjanja setve.

Na području naše zemlje, s obzirom na nestabilne klimatske prilike i klimatske promene, uvek možemo očekivati da će se 50% setve obaviti kasnije, pa treba koristiti sorte tolerantne na kasni rok setve kao i one fakultativne.

Najzagonetniji aspekt sortne specifičnosti je mineralna ishrana 

Povećanje setvene norme bez osnova doprinosi smanjenju vegetacionog prostora, veće konkurencije između biljaka za hranu i vodu. Kao posledica ovakvog stanja smanjuje se veličina klasova, broj zrna po klasu, a opadaju i fizički pokazatelji kvaliteta zrna.

Najinteresantniji ali i najzagonetniji aspekt sortne specifičnosti je mineralna ishrana i problematika vezana za primenu mineralnih đubriva. Najveća pažnja se posvećuje azotu obzirom na njegov značaj u formiranju prinosa. Pored azota dužna pažnja se posvećuje i fosforu i njegovom uticaju na usvajanje azota kod biljaka. Praktične preporuke gajenja i ishrane biljaka azotom moraju da se zasnivaju na analizi lakopristupačnog azota u zemljištu kao osnovi za prihranu pšenice. Sortne razlike nastaju kao rezultat sposobnosti genotipova da koriste rezidualni i azot iz tekuće mineralizacije.

Drugi važan momenat jeste sposobnost sorte da bolje koristi pristupačan azot i stvara veće zalihe proteina. Proizvodnja zasnovana na poštovanju sortnih specifičnosti je neiskorišćen potencijal za povećanje prosečnih prinosa kod strnih žita. Osnovni uzrok varijabilnosti prinosa unutar parcele ili kompleksa parcela, jeste razlika u plodnosti zemljišta na relativno malom prostoru. Mineralna ishrana je jedan kompleksan sistem podložan uticaju klimatsko-zemljišnih faktora. Najveći uticaj svakako imaju temperaturni i vodni režim. Upravo u okviru faktora tehnologije gajenja strnih žita poseban značaj za formiranje prinosa imaju: vreme setve, gustina useva, mineralna ishrana i mere zaštite useva.

Značaj pravovremene i pravilne prihrane ozime pšenice

Agrotehničkim merama do smanjenja gubitaka u proizvodnji

U uslovima promene klime optimalni rok setve može uticati na smanjenje negativnog delovanja klimatskih ekstrema (naročito temperaturnih) na biljke. Vreme setve istom genotipu praktično stvara u istom lokalitetu različit mikroklimat. Veličina vegetacionog prostora je veoma bitna i tesno povezana sa vremenom setve, jer se izbegavaju negativni konkurentski odnosi za vodu i hranu između biljaka u sklopu. Pošto su u proizvodnji dva najveća limitirajuća faktora: voda (deficit ili suficit) i korovi, ne treba posebno naglašavati važnost primene hemijskih mera borbe u proizvodnji strnih žita.

Uočavanjem osnovnih abiotskih faktora koji dovode do smanjenja prinosa možemo određenim agrotehničkim merama prevazići značajne gubitke u proizvodnji. Uzroci nepotpunih sklopova su upotreba nedeklarisanog semena, kasna i nekvalitetna setva. Ozbiljnijim pristupom deklarisanom semenu i poštovanju roka i kvaliteta setve ovi procenjeni gubici mogli bi se smanjiti bar za 50%. Aktuelni sortiment je otporan na niske temperature, a uzroci propadanja pojedinih površina su često plitka setva, izostanak valjanja i kasni rokovi setve, pojašnjavaju u Poljoprivrednoj savetodavnoj i stručnoj službi Srbije u Negotinu. 

Vazdušnu i zemljišnu sušu mogu da izdrže samo tolerantni genotipovi sa optimalnim sklopom biljaka i dobro razvijenim korenom. Uzimajući u obzir ekonomsku opravdanost navodnjavanja pšenice preporučuje se uglavnom primena za stvaranje zaliha vlage u zemljištu i intervencija u kritičnim fazama razvoja biljaka a pogotovu nakon cvetanja i oplodnje.

Ono na čega proizvodači ne mogu da utiču jesu visoke noćne temperature (preko 18°C) što je osnovni uzrok smanjenja prinosa u periodu nalivanja zrna. Deficit fosfora i azota može se rešiti kontrolom plodnosti zemljišta i većom upotrebom mineralnih đubriva nego što se to činilo poslednjih godina. 


Povezana biljna vrsta

Pšenica

Pšenica

Sinonim: - | Engleski naziv: Winter wheat | Latinski naziv: Triticum aestivum (L) em. Fiori et Paol.

Pšenica se koristi u mlinarstvu, prehrambenoj i farmaceutskoj industriji. Najznačajniji je ratarski usev, a njome je zasejana ¼ obradivih površina na svetu. Pšenični hleb osnovna... Više [+]

Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Pšenica Ozima pšenica Sorte pšenica Setva pšenice Navodnjavanje pšenice Klimatske promene

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Poljoprivrednici u Vojvodini ostali su bez subvencija za gorivo za prolećnu setvu zbog nemarnog i nestručnog upravljanja u informacionom sistemu Ministarstva poljoprivrede e-agrar, saopštila je politička organizaacija Akcija progresivne Voj... Više [+]