Ratari će se naviknuti na robote kao što su mljekari na muzilice?

“Mehaničko suzbijanje korijenja nudi rješenja na više načina. Herbicidi danas ili ne djeluju dobro ili ih društveni pritisak, kao što je bilo s glifosatom, zabranjuje. Zato mislim kako je pravo vrijeme da počnemo upotrebljavati alternative koje nam se nude, a najbolja do sada predstavljena su roboti”, rekao je Klaus Erdle u uvodnom govoru webinara Feldtage Digital robot organizovanom od strane Njemačkog poljoprivrednog društva (DLG).

Budući da se poljoprivrednici širom svijeta suočavaju s izazovima u korištenju pesticida, ideja kojom bi robot poslužio kao alternativa, zaintrigirala je čak 450 učesnika koji su učestvovali u ovom online seminaru. 

Danski roboti već testirani na nekoliko europskih farmi

Dizajnirani za polja i do 20 hektara, mogućnošću sjetve, ali i suzbijanja korova, roboti danske kompanije FarmDroid već su testirani na nekoliko farmi širom Europe, a u proljeće su suzbili korove na oko 1.000 hektara zemlje. 

Oz, Dino i Ted: Roboti za suzbijanje korova ne zagađuju tlo, a rade i do 8 sati

Koristeći visoko precizne geo koordinate, roboti se napajaju solarnom energijom, a imaju i rezervnu bateriju. “Kako ga je bilo strah pandemije i da možda neće moći ići na svoje polje, jedan kupac je naručio još jednog da bi posao odradio što brže. Kaže da je jako zadovoljan novim suzbijačem”, tvrdi izvršni direktor FarmDroid-a, René Jannick Jørgensen.

Ova autonomna mašina teška je oko 700 kilograma, a širine oko tri metra. Djeluje, naglašavaju iz firme, jako temeljito i precizno, a posao obavlja putem veze s RTK stanicom.

Još uvijek postoje pravne i tehničke prepreke

Arno Ruckelshausen, profesor na Tehničkom fakultetu u Njemačkoj, u svojim dugogodišnjim istraživanjima primijetio je kako još uvijek postoje pravne i tehničke prepreke koje je potrebno ispraviti kako bi terenski robot u potpunosti zamijenio herbicide.

Sa svojim 30-godišnjim iskustvom u mehanizaciji, njemačka kompanija K.U.L.T pokazala je kako je moguće samostalno kretanje robota, ali trenutno zbog zakonskih ograničenja poljoprivrednik ih i dalje mora nadgledati. 

"Farmeri moraju biti pored robota i nadgledati što on radi da bi na vrijeme mogli reagovati ako dođe do neke greške te ga zaustaviti", objasnio je na webinaru predsjednik Uprave Christian Kirchhoff.

Dron laje i čuva ovce - može li zamijeniti psa i običnog pastira?

S njim se složio i stručnjak za poljoprivredu iz Bavarskog istraživačkog centra, dr. Beat Vinzent. "Sve je ovo pomalo slično onom scenariju kada su mljekari po prvi put koristili automatske muzilice. Trebalo im je vremena da se prilagode činjenici da ne moraju sve raditi ručno, nego naučiti rukovati sistemom. Koliki će uspjeh ovog izuma biti, zavisi od pouzdanosti mašine kao i o tome želi li ga uopće farmer kupiti”, pojašnjava Vinzent. 

Povrat investicije u roku od dvije godine

Brojna su pitanja koji su učesnici webinara postavili, a najupečatljivija su bila ona vezana za novčana ulaganja kao što su koliko moraju uložiti, koliki je povrat ulaganja kao i koliki su troškovi održavanja?

“Na sedam i više hektara ostvaruju se izvrsni poslovni rezultati, ali naravno sve zavisi od usjeva. Povrat ulaganja u tipičnim situacijama gdje poljoprivrednik uzgaja šećernu repu ili trsku je kraći od dvije godine. Imali smo i kreativne farmere koji su robote koristili za različite usjeve i ljekovita bilja i to se takođe pokazalo jako uspješnim. Robot FarmDroid može se lako transportovati na drugo polje pomoću traktora kako bi se ostvario još bolji poslovni uspjeh", poručuje Jørgensen.

Cijene robota, kako navode iz K.U.L.T.-a, kreću se od 25.000 eura za one manje pa sve do 125.000 eura, dok FarmDroid svoje prodaje za oko 65.000 eura. 

U budućnosti će mašine raditi u timovima?

"Mašinstvo će imati važnu ulogu u složenim područjima kao što je to prepoznavanje bilja. S vremenom će oni naučiti kako tačnije razlikovati korov od usjeva. To se postiže analizom hiljada fotografija snimljenih poljskim robotima. Takođe, moći će se uporediti prethodna iskustva što će rezultirati pametnijim mašinama“, komentarisao je profesor Ruckelshausen.

Alternativa glifosatu: Protiv korova biljnom pjenom, strujom i elektromagnetskim valovima

Ostali budući trendovi koje je takođe primijetio uključuju provjeru kvaliteta tla i biljaka. "Mogli bi mjeriti vlažnost tla, provjeriti treba li biljci treba vode, a moći će poslati signal i ostalim robotima koji će reagovati i osigurati potrebnu vlagu. Taj način rada se naziva rojenje, polje bi bilo opremljeno s nekoliko autonomnih mašina koji bi radili kao tim“, dodao je Ruckelshausen.

"Ono što smo svi zaključili iz ovog simpozija je da su poljoprivrednici nosioci glavne uloge u razvoju robotike. Ne isplati se proizvoditi i istraživati ako oni nisu zainteresovani. Ne možemo očekivati da sve funkcioniše savršeno. Hemijsko prskanje je i dalje vrhunska tehnologija. Roboti će i dalje prolaziti kroz mnoge faze usavršavanja, ali kao što smo vidjeli od ove dvije kompanije, oni pokazuju obećavajuća rješenja koja će, nadam se, vrlo brzo pozitivno uticati na poljoprivredu“, zaključio je Erdle.