Raste uzgoj žitarica u Rusiji - pomažu im klimatske promjene

Rusija se u posljednih trideset godina transformisala od velikog uvoznika u prvog svjetskog izvoznika, odnosno snabdjevača žitaricama. Klimatske promjene dodatno mogu pogodovati njenoj poziciji na ovom tržištu.

Trenutno se pšenica u Rusiji uzgaja na oko 29 miliona hektara što je daleko iznad površina kojima raspolaže Evropska unija, a postoji i mogućnost njihovog povećanja, piše Agrarheute. Ako se trend globalnog zatopljenja nastavi, ta bi zemlja mogla iskoristiti sjeverna područja za uzgajanje žitarica. Naime, otapa se sibirski permafrost, sloj zaleđena tla ispod površine Zemlje u kojem je temperatura stalno ispod ledišta te postaje obradiv.

Ugrožena druga žitorodna područja

To znači da bi ova zemlja mogla postati najvažniji proizvođač žitarica, jer istovremeno klimatske promjene djeluju nepovoljno na žitorodna područja Australije, Južne Amerike, SAD-a i Evrope. Za ta područja predviđanja nisu dobra kada su u pitanju klimatske promjene. Prijete im duži periodi visokih temperatura, suša i oluje. Procjena FAO pokazuje da će temperature u tim regijama porasti za 1,8ºC u narednoj deceniji, a do 2050. godine čak za 3,9ºC.

Dugoročna prognoza: Stiže sušno proljeće s manje padavina?

"Arktik predstavlja ogroman izazov. Na promjene možemo uspješno odgovoriti samo ako to radimo zajedno. Jedan od izazova će biti pronalaženje ravnoteže između ekonomskog razvoja i očuvanja arktičkog okruženja", izjavio je još prije tri godine ruski predsjednik Vladimir Putin na Arktičkom forumu.

Rusko žito za pola svijeta

Na 60 posto ruske površine pod pšenicom, do 17 miliona hektara, uzgaja se jara pšenica. To su područja Dalekog istoka i sjevera Rusije. Za naredne decenije Međunarodni savjet za žitarice (IGC) predviđa kontinuirano povećanje potražnje i potrošnje ovih usjeva za jedan do dva posto godišnje. U istom smjeru idu i predviđanja FAO-a. Urod pšenice je posljednjih godina dostizao do 85 miliona tona, a u narednom periodu bi se mogao povećati.

Smatra se da bi ruski izvoz žitarica i drugih poljoprivrednih proizvoda mogao za jednu deceniju biti važan kao što je izvoz nafte i gasa trenutno. U 2020. Vladimir Putin potpisao je "Nacionalnu arktičku strategiju" do 2035. gdje se planira iskorištavanje ruda i drugih sirovina, ali i širenje poljoprivrede u tom regionu.

Rusija postigla samodostatnost svinjetinom?

Osim klasičnih žitarica, i uzgoj soje sve više se pomjera na sjever. U pomoć je pozvana nauka. Istraživački centri i kompanije rade na stvaranju sorti i hibrida koje su prilagođene na hladnija područja. Najnovije sorte mogu da rastu i donesu žetvu pri temperaturi iznad 10ºC i imaju kraći period vegetacije. Soja je još uvijek deficitarna za rusko tržište i oni nastoje iskoristiti klimatske promjene kako bi povećali površine na kojima se uzgaja.