Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prihrana ozimih strnina
  • 30.12.2020. 14:00

Prihranjivanje useva pšenice azotom - neophodna mera

Velike količine padavina u toku godine su uslovile ispiranje mineralnih elemenata u dublje slojeve zemljišta i nisu dostupne biljkama, tako da će prihranjivanje azotom biti neophodna mera, navodi stručnjak za ratarstvo PSSS Čačak Borko Ivanović.

Foto: Depositphotos/stevanovicigor
  • 282
  • 78
  • 0

Setva ozime pšenice je kasnila tako da će prihrana azotnim mineralnim đubrivima biti veoma značajna, a naročito na parcelama gde predusev nije bio krompir ili neka druga povrtarska vrsta koja se intezivno đubri. Za postizanje visokih prinosa pšenice potrebna je pravovremena mineralna ishrana, navodi stručnjak za ratarstvo Poljoprivredno stručne službe Čačak Borko Ivanović.

Posle faze mirovanja, u početku prolećnog kretanja vegetacije neophodna je visoka koncetracija nitrata u zemljištu što se postiže isključivo prvom azotnom prihranom. Takođe previsoka koncetracija azota može biti i štetna. Pre svega bi trebalo uraditi analizu N- Min metodom na osnovu koje se mogu utvrditi potrebne količine azota za pravilan rast i razviće, odnosno, zadovoljavajuće prinose. Mali broj poljoprivrednih proizvođača ima mogućnost, odnosno, radi analize.

Suviše azota smanjuje otpornost na niske temperature

Prihranjivanje pšenice trebalo bi obaviti u dva navrata. Prvo posle zimskog mirovanja. Drugo prihranjivanje na početku izduživanja stabla (vlatanje). Previsoka koncetracija može biti štetna: Ako su niske temperature, intenzitet metabolizma je nizak što smanjuje usvajanje vode kao i hraniva. Kod viših temperatura dovodi do produžavanja vegetacije uz nisku produktivnost transpiracije, ističe Ivanović.

Azot neophodan za prihranu: Oprezno sa količinama

Suviše azota podstiče rast nadzemnog dela, smanjuje se otpornost na niske temperature i bolesti, biljke su plitko ukorenjene te kod kasnije pojave suše može biti glavni uzrok smanjenja prinosa.

Trenutno stanje useva je zadovoljavajuće s obzirom na vremenske uslove, kašnjenje sa setvom. Velike količine padavina u toku godine su uslovile ispiranje mineralnih elemenata u dublje slojeve zemljišta i nisu dostupne biljkama, tako da će prihranjivanje azotom biti neophodna mera, ali mora se voditi računa o vremenu prihranjivanja i količinama upotrebljenih mineralnih đubriva po hektaru.

Količina azota u zavisnosti od predkulture

Sorte pšenice se međusobno razlikuju u potrebama za azotom pa treba biti obazriv.

Stanje niških ozimih useva odlično - sada ih treba prihraniti azotom

Kako smo ranije pisali, te potrebe moraju se ispoštovati i mogu se korigovati u zavisnosti od toga da li je primenjen azot u startu, da li je predkultura leguminoza i ukoliko se radi o pregustim sklopovima biljaka.

Ako je predkultura bio krompir ili neka druga povrtarska vrsta koja se intezivno đubri treba voditi računa o upotrebi azota i na takvim površinama prihrana se i ne preporučuje. Orijentacione količine azotnim đubriva na nekom srednje plodnom zemljištu bi bile oko 300 kg KAN-a po ha, ako predusev nije krompir. Pravi efekat prihranjivanja se postiže ako bi u roku od sedam dana od prihranjivanja palo oko 10 l kiše. Preporuka je koristiti KAN a ne UREU jer je oko 70 odsto naših zemljišta fiziološki kiselo, savetuje čačanski stručnjak.


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Prihrana azotom Žito Prihrana pšenice Ozima pšenice Borko Ivanović Predkulture


Autorka

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...