Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Precizna prihrana
  • 23.01.2017. 10:00

Prihrana za visok prinos pšenice i niže troškove

Pre prihrane pšenice neophodno je analizirati zemljište po N-min metodi. Ulaganje u ovu analizu donosi višestruku korist, kako za proizvođače, tako i za ceo eko sistem, upozoravaju stručnjaci.

Foto: kridneh / Pixabay
  • 3.017
  • 562
  • 0

Uskoro je pred našim ratarima bitan posao od koga u mnogome zavisi budući rod, a to je prihrana pšenice. Međutim, pre unosa hraniva neophodno je analizirati zemljište po N-min metodi. Ulaganje u ovu analizu donosi višestruku korist, kako za proizvođače, tako i za ceo eko sistem, upozoravaju stručnjaci.

Na povećanje prinosa najviše utiče azot

Azot je neophodan makro hranljivi element koga biljka u velikim količinama traži iz zemljišta i kao takav je izuzetno bitan. To hranivo najviše utiče na povećanje prinosa u odnosu na neke druge, isto tako važne, makro hranljive elemente, kao što su fosfor, kalijum, kalcijum, magnezijum, sumpor i drugi, podseća rukovodilac Laboratorije za zemljište i agroekologiju novosadskog Instituta za ratarstvo i povrtarstvo, dr Jovica Vasin.

"Najveći uticaj na prinos sa jedinicom hraniva je kod azota. Zato je važno balansiranje sa količinom ovog elementa u zemljištu, a greške mogu biti dvojake. Ukoliko se ne rade analize zemljišta, biljkama može da se ne obezbedi dovoljne količine azota, odnosno da imamo manjak azota u zemljištu za potrebe biljaka. U tom slučaju biljke su slabije razvijene i ne daju onaj prinos koji bi mogle da pruže svojim genetskim potencijalom. U suprotnom, ukoliko se unese više azota, a nažalost i to se dešava, prvi i osnovni problem je taj da nam rentabilnost proizvodnje opada. Ovo naročito, jer đubriva u kalkulaciji troškova zauzimaju veliki deo", objašnjava Vasin.

Dodaje da uz pad profitabilnosti proizvodnje, kod pređubravanja azotom dolazi i do problema sa rastom i razvićem biljaka. Biljke će biti previše bujne, neće dobro ekonomisati sa vodom, odnosno listovi će biti suviše veliki. Takav usev će u slučaju sušnog perioda teže podnositi nedostatak vlage od biljaka koje su optimalno đubrene.

"Suvišak azota takođe produžava period vegetacije, na primer kod pšenice biljka ne nalije zrno već uđe u sušni period kada je nalivanje otežano. Problem je i izduživanje biljaka i njihovo poleganje, pa kod kombajniranja imamo problem zahvata polegle pšenice, što takođe obara već umanjen prinos zbog pređubravanja" kaže Vasin.

Veći unos azota utiče na ceo eko sistem

Prihranjivanje biljaka bez prethodne analize zemljišta, pre svega veći unos hraniva od potrebnog, ima uticaj i na ceo eko sistem, upozorava Vasin. Najveće ispiranje u eko sistem je kod azota, ali je to registrovano i kod fosfora. Kod azota koji se ne vezuje za zemljište, suvišak ide u podzemne vode.

"Dolazi do zagađenja podzemnih voda, a veliki problem je kada azot dospe u stajaće vode. Ovo odgovara algama koje bujaju. One tako povlače veću potrošnju kiseonika u vodi, pa imamo slučajeve pomora ribe u nekim barama i kanalima. Taj proces se zove eutrofikacija, odnosno povećanje sadržaja nekih hranljivih elemenata u vodama, koji najčešće potiču iz poljoprivrede. Zato N-min analiza zemljišta ima za cilj pravilnu preporuku za đubrenje", podseća Vasin.

Foto: kridneh / Pixabay


Tagovi

Analiza zemljišta N-min analiza Prihrana pšenice Uticaj azota na biljke


Autor

Stevan Davidović - Zeremski

Više [+]

Stevan Davidović Zeremski, Novi Sad