Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Mahunarke
  • 25.03.2019. 08:00

Preporuke za uzgoj jarih leguminoza

Prema tvrdnjama stručnjaka jare leguminoze treba sejati krajem februara i do sredine marta u zavisnosti od vremenskih uslova i stanja vlažnosti zemljišta. Mahunarke se uglavnom gaje u cilju obezbeđivanja dovoljno stočne hrane na gazdinstvu i ostvarivanja sigurnih i kvalitetnih prinosa zelene mase, krme i naravno zrna.

Foto: Zlatko Markovinović
  • 300
  • 10
  • 0

Radi obezbeđivanja dovoljno stočne hrane na gazdinstvu i ostvarivanja sigurnih i kvalitetnih prinosa stručnjaci preporučuju poljoprivrednicima da seju jare leguminoze, a pre svih stočni grašak i grahoricu. Prema rečima diplomiranog inženjera poljoprivrede Radojke Nikolić jare leguminoze treba sejati krajem februara i do sredine marta u zavisnosti od vremenskih uslova i stanja vlažnosti zemljišta.

Grašku je neophodan potporni usev

Stočni grašak je jednogodišnja biljka. On se seje gustoredno i to 150 kg/ha semena plus 30 kg/ha ovsa. Nikolićeva napominje da je veoma važno da se ispoštuje ta setvena norma da bi se dobio usev dobre gustine. Ona dodaje da se prvo seje grašak, a onda se upravo na pravac redova poseje ovas koji služi kao potporni usev. Ukoliko je reč o proteinskim sortama, nižeg stabla, one se ne seju sa združenim usevom. Grašak, s druge strane ima veliko, teško stablo dobro obraslo lišćem, tako da mu je neophodan potporni usev (ovas, ječam ili pšenica).

Stočni grašak obogaćuje zemljište azotom

Stočni grašak uspeva na svim zemljištima. Nakon njegovog gajenja u zemljištu ostaje 150 kilograma azota po hektaru, a to je vrlo bitno za gajenje narednog useva koji će se manje prihranjivati azotnim đubrivima. Ukoliko postoje uslovi za navodnjavanje, posle tih kultura se mogu sejati i drugi naknadni usevi poput ranih hibrida kukuruza.

Grašak daje veliku vegetativnu masu

Ta leguminoza se koristi kao zelena masa (u svežem stanju), kao silaža ili se uzima njeno zrno. Takođe, postoje i sorte koje se uzgajaju samo za krmu, zatim sorte kombinovanih svojstava (za zrno i za krmu), te sorte isključivo namenjene za zrno. Grašak daje veliku vegetativnu masu - odličnog kvaliteta. Zrno graška je izuzetno kvalitetno, sa 25% proteina. Ono može direkto da se melje i dodaje drugoj koncentrovanoj hrani kao zamena za sojinu sačmu uz napomenu da se ne mora termički obrađivati.

Dukat i partner najzahvalnije sorte proteinskog graška

Kada je reč o proteinskom grašku, Radojka Nikolić izdvaja sorte: dukat, partner. Dukat je visokorodna sorta, ali je takođe ta sorta i determinantna (50-70 cm). Obrazuje 8-12 mahuna i može da da prosečan prinos 4-5 t/ha. Sadržaj proteina kod njega je do 25 %, a mahune se nalaze u vršnom delu stabla, pa je sazrevanje ujednačeno, žetva lakša, a gubici smanjeni. Sorta partner daje prosečan prinos 4,5-5,5 t/ha. Dužina vegetacije iznosi 80-85 dana, a stablo može da dostigne visinu 50-70 cm.

NS junior stočni grašak kombinovanih osobina

Postoji takođe i stočni grašak kombinovanih osobina, kao što je sorta NS junior. Ona se upotrebljava kombinovano za krmu i za zrno. Dostiže visinu 125-145 cm sa visokim udelom lista u ukupnoj masi. Kosidba se obavlja u vreme cvetanja i obrazovanja prvih mahuna jer tada obezbeđuje 40-50 tona krme po hektaru. Ima genetski potencijal za prinos zrna oko 5 t/ha i sadržaj sirovih proteina do 28 %, a treba pomenuti i da je to najrasprostranjenija sorta stočnog graška.

Jara grahorica dobro podnosi različita zemljišta i slabiju agrotehniku

Jara grahorica se seje, takođe, u rano proleće u količini 120 kg/ha semena i 30 kg/ha ovsa. Ona dobro podnosi različita zemljišta i slabiju agrotehniku. Кoristi se u zelenom stanju, te kao seno i silaža. Veoma je prinosna jer daje 30 t/ha izuzetno kvalitetne krme. Sorta Novi Beograd je namenjena za proizvodnju zelene mase, sena, silaže i senaže. Ona se gaji u smeši sa potpornim usevom-ovsem. Prinos zelene mase iznosi 40-50 t/ha, dok je prinos sena 8-10 t/ha, a odlikuje se odličnim kvalitetom krme za preživare.


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Uzgoj grahorica Uzgoj stočnog graška Uzgoj mahunarke Uzgoj leguminoze Ratarstvo Radojka Nikolić


Autor

Marinko Tica

Više [+]

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Naročito je zainteresovan za teme i zbivanja u agraru, a zamenik je urednika na Agroklubu.