Prema tvrdnjama stručnjaka jare leguminoze treba sejati krajem februara i do sredine marta u zavisnosti od vremenskih uslova i stanja vlažnosti zemljišta. Mahunarke se uglavnom gaje u cilju obezbeđivanja dovoljno stočne hrane na gazdinstvu i ostvarivanja sigurnih i kvalitetnih prinosa zelene mase, krme i naravno zrna.
Radi obezbeđivanja dovoljno stočne hrane na gazdinstvu i ostvarivanja sigurnih i kvalitetnih prinosa stručnjaci preporučuju poljoprivrednicima da seju jare leguminoze, a pre svih stočni grašak i grahoricu. Prema rečima diplomiranog inženjera poljoprivrede Radojke Nikolić jare leguminoze treba sejati krajem februara i do sredine marta u zavisnosti od vremenskih uslova i stanja vlažnosti zemljišta.
Stočni grašak je jednogodišnja biljka. On se seje gustoredno i to 150 kg/ha semena plus 30 kg/ha ovsa. Nikolićeva napominje da je veoma važno da se ispoštuje ta setvena norma da bi se dobio usev dobre gustine. Ona dodaje da se prvo seje grašak, a onda se upravo na pravac redova poseje ovas koji služi kao potporni usev. Ukoliko je reč o proteinskim sortama, nižeg stabla, one se ne seju sa združenim usevom. Grašak, s druge strane ima veliko, teško stablo dobro obraslo lišćem, tako da mu je neophodan potporni usev (ovas, ječam ili pšenica).
Stočni grašak uspeva na svim zemljištima. Nakon njegovog gajenja u zemljištu ostaje 150 kilograma azota po hektaru, a to je vrlo bitno za gajenje narednog useva koji će se manje prihranjivati azotnim đubrivima. Ukoliko postoje uslovi za navodnjavanje, posle tih kultura se mogu sejati i drugi naknadni usevi poput ranih hibrida kukuruza.
Ta leguminoza se koristi kao zelena masa (u svežem stanju), kao silaža ili se uzima njeno zrno. Takođe, postoje i sorte koje se uzgajaju samo za krmu, zatim sorte kombinovanih svojstava (za zrno i za krmu), te sorte isključivo namenjene za zrno. Grašak daje veliku vegetativnu masu - odličnog kvaliteta. Zrno graška je izuzetno kvalitetno, sa 25% proteina. Ono može direkto da se melje i dodaje drugoj koncentrovanoj hrani kao zamena za sojinu sačmu uz napomenu da se ne mora termički obrađivati.
Kada je reč o proteinskom grašku, Radojka Nikolić izdvaja sorte: dukat, partner. Dukat je visokorodna sorta, ali je takođe ta sorta i determinantna (50-70 cm). Obrazuje 8-12 mahuna i može da da prosečan prinos 4-5 t/ha. Sadržaj proteina kod njega je do 25 %, a mahune se nalaze u vršnom delu stabla, pa je sazrevanje ujednačeno, žetva lakša, a gubici smanjeni. Sorta partner daje prosečan prinos 4,5-5,5 t/ha. Dužina vegetacije iznosi 80-85 dana, a stablo može da dostigne visinu 50-70 cm.
Postoji takođe i stočni grašak kombinovanih osobina, kao što je sorta NS junior. Ona se upotrebljava kombinovano za krmu i za zrno. Dostiže visinu 125-145 cm sa visokim udelom lista u ukupnoj masi. Kosidba se obavlja u vreme cvetanja i obrazovanja prvih mahuna jer tada obezbeđuje 40-50 tona krme po hektaru. Ima genetski potencijal za prinos zrna oko 5 t/ha i sadržaj sirovih proteina do 28 %, a treba pomenuti i da je to najrasprostranjenija sorta stočnog graška.
Jara grahorica se seje, takođe, u rano proleće u količini 120 kg/ha semena i 30 kg/ha ovsa. Ona dobro podnosi različita zemljišta i slabiju agrotehniku. Кoristi se u zelenom stanju, te kao seno i silaža. Veoma je prinosna jer daje 30 t/ha izuzetno kvalitetne krme. Sorta Novi Beograd je namenjena za proizvodnju zelene mase, sena, silaže i senaže. Ona se gaji u smeši sa potpornim usevom-ovsem. Prinos zelene mase iznosi 40-50 t/ha, dok je prinos sena 8-10 t/ha, a odlikuje se odličnim kvalitetom krme za preživare.
Izvori
Tagovi
Autor