Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Gnojidba pšenice
  • 23.03.2023. 07:30

Pravilnom gnojidbom pšenice mogu se izbjeći nepotrebni gubici

Kod svake prihrane pšenice treba voditi računa o stadiju razvoja, izgledu samih usjeva, rasploživim količinama azota u tlu, ali i o vremenskim uvjetima

Foto: Depositphotos/pajtica
  • 131
  • 35
  • 0

Cijene azotnih gnojiva nastavljaju padati. Prošle sedmice se činilo da će se stabilizirati zbog privremenog povećanja cijena plina koje su u međuvremenu opet pale, pišu strani mediji o situaciji na ovom tržištu dok su naši ratari već obavili prvu prihranu. 

Veći proizvođači su, saznajemo od iskusnog ratara, gnojivo kupili krajem prošle i početkom ove godine pa mu i iz tog razloga vrijednost pada. Kaže da se to i inače događa jer se mnogi boje da ga poslije neće biti.

No, ima i onih koji su zbog skupoće išli s manjim količinama, ali i onih koji ističu da su iz straha od nestašice kupujući gnojivo zimus izgubili i do 35 eura na 100 kilograma. 

Na azotu nije trebalo štedjeti

Jedan od najvećih troškova u proizvodnji pšenice predstavlja upravo gnojidba, prvenstveno azotom. Njegove promjene i translokacije u tlu mogu otežati proces usvajanja od strane biljke. 

Da bi ona bila kvalitetna, azotna gnojiva treba primjeniti kada je biljka u fazi najvećeg usvajanja hranjiva i to u adekvatnim količinama, na čemu ne treba štedjeti. Pravilnom gnojidbom mogu se izbjeći nepotrebni gubici, podsjeća dr. sc. Valentina Španić s Poljoprivrednog instituta u Osijeku. 

"Osim trenutka pogodnog za gnojidbu, bitna je i količina jer heterogenost tla na tabli može biti velika te se danas sve više koristi precizna tehnologija da bi se optimizirala količina", pojašnjava i dodaje kako je važna i količina vlage u tlu, jer često prekomjerne padavine mogu isprati gnojiva, zbog čega nije trebalo prerano ići s prvom prihranom jer se nitratni azot brzo ispire iz vlažnog tla i kada nema padavina. 

Prva prihrana je obavljena (Foto: K.Rastija)

Trebalo je obaviti analizu tla

Španić kaže da je još prije sjetve bilo potrebno napraviti analizu tla kako bi se ustanovilo je li ono u suvišku ili manjku određenih elemenata, kako se ne bi napamet vršilo dodavanje gnojiva. Pri početnoj gnojidbi su mogle pomoći različite formulacije NPK te se nakon UREE mogao dodati samo fosfor i kalij. Trebalo je voditi računa i o predusjevu koji je mogao ostaviti veće količine azota u tlu. "U jesenjoj obradi smo dodali oko 1/3 azota od ukupne potrebne količine. Tokom vegetacije, biljkama pšenice je, orijentacijski, potrebno 140-200 kg/ha azota, 70-130 kg/ha fosfora, 80-140 kg/ha kalija", podsjetila je. 

Također, s obzirom na stanje s cijenama, trebalo je prije prve prihrane azotom, odrediti njegove pristupačne nitratne količine u tlu (N-NO3), N-min metodom. Kako znamo, prva prihrana utječe na produktivno busanje te je u tom periodu trebalo osigurati dovoljne količine tog elementa. Brži porast biljaka započinje čim temperatura poraste iznad 5˚C, i tada su im potrebna hranjiva iz tla i voda, a možemo ju obaviti kada temperature dosegnu 10˚C. "Njome ćemo najčešće dodati KAN. Što se tiče UREE, primijeniti je treba samo ako se očekuje porast temperature. Ona se razgrađuje u amonijačni, a zatim nitratni oblik dušika, kojeg biljka tek tada može koristiti. U hladnim uvjetima proces može trajati tjednima te ga biljka neće imati na raspolaganju kada ga najviše treba", upozorava. 

Uskoro kreće i druga prihrana

Nakon 30-ak dana od prve može se obaviti i druga prihrana, tokom zametanja klasića, tj. početkom vlatanja, a ovisno o izgledu usjeva. "U ovoj prihrani može se korisititi i UREA, ali poželjno ju je prirediti dan prije, jer kada se pomiješa s vodom smanjuje njenu temperaturu, a ne bismo željeli dodatno stresirati biljke", savjetuje ova stručnjakinja. 

Treća folijarna prihrana se obavlja od početka klasanja do cvatnje. Španić upozorava da se ona ne koristi za povećanje uroda zrna nego za produženje nalijevanja i veći sadržaj proteina. "Folijarno će biljka odmah usvojiti hranjiva, ali prethodno bi bilo poželjno učiniti analizu lista na sadržaj azota", poručuje. 

Dakle, na proljetnoj gnojidbi ne bi trebalo štedjeti jer kako i sami proizvođači znaju, ona je najbitnija u smislu postizanja ostvarenja genetskog potencijala za urod zrna. "No, slijedom svega navedenoga, kod prihrana treba voditi računa o stadiju razvoja, izgledu samih usjeva, rasploživim količinama azota u tlu, ali i o vremenskim uvjetima. Za biljke pšenice posebno je kritičan trenutak na prijelazu iz kriptovegetacije u proljetni porast", zaključila je Španić. 


Tagovi

Proljetna gnojidba Prva prihrana Druga prihrana Gnojidba dušikom Analiza tla Uzgoj pšenice Valentina Španić


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.