Pašalić: Viša cijena kukuruza će nedomjestiti manje prinose

Prinos kukuruza u Kozarskoj Dubici će biti manji za oko 20 posto zbog posljedica suše. Njegova trenutna cijena je oko 0,60 KM, dok je lani bila za 20 feninga niža, pa se očekuje da će manje prinose kompenzirati viša cijena.

Ocjena je to ministra poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, Borisa Pašalića, koji ovih dana obilazi teren te ističe kako su svjesni sušne sezone u nekim dijelovima ovog bh. entiteta, a da je ona najviše izražena u Semberiji i dijelovima Lijevče polja. Istakao je da prema njihovim procjenama cijena kukuruza ne bi trebala padati do žetve.

"Smatramo da šteta neće biti kakvu smo očekivali, ali definitivno ima problema u Semberiji, Lijevče polju, na zemljištima koja su pjeskovita, brzo gube vodu i tamo gdje je urađena pogrešna agrotehnika. To je pokazatelj da i proizvođači nekad sami sebi prave štetu jer ne urade adekvatnu agrotehniku i ne pripreme zemljište onako kako je predviđeno", rekao je Pašalić, prenosi Srna.

Upravo je iz Semberije prošle sedmice upućen jednoglasan zahtjev bh. udruženja da se proglasi stanje elementarne nepogode u BiH zbog suše. Ministar Pašalić smatra kako "ove godine nema potrebe" za uvođenjem vanredne situacije na području cijele RS.

"Sada su ti problemi više-manje vezani za neke uža geografska područja i lokalne zajednice imaju obavezu po tom zakonu da procijene štetu na svom terenu i da na neki način pomognu ljudima koji su oštećeni, a ako ne mogu, mogu da se obrate Vladi", rekao je ministar. 

Hrvatska će do kraja mjeseca proglasiti prirodnu nepogodu od suše?

Podsjetio je kako da postoji Zakon o zaštiti i spasavanju u vanrednim situacijama koji precizira kako se vrši procjena stanja na terenu i proglašava vanredna situacija i elementarna nepogoda.

Šta kažu proizvođači?

Radovan Damjanović iz Draksenića kod Kozarske Dubice je ove godine zasijao 2,5 hektara kukuruza. Situaciju je ocijenio teškom jer je izostala kiša u avgustu. No, zadovoljan je s obzirom na to da je godina sušna, ali ističe da su ulaganja bila velika.

"Uradio sam kvalitetnu agrotehniku, zaorao sam đubrivo i moj je kukuruz u solidnom stanju. Mislim da će prihod podbaciti do 30 posto u odnosu na prethodnu godinu i u zavisnosti od sorte i zemljišta", naveo je Damjanović.

Pomoćnik direktora preduzeća "Jelena" Milan Delić ukazao je na značaj primjene agrotehničkih mjera, posebno u sušnim godinama. Ovo preduzeće pod kukuruzom ima 195 hektara i oko 1.100 ha kod kooperanata, a najboljim su se pokazale poznate strane sorte.

"Obavezno je osnovno đubrenje i zaoravanje đubriva što dublje jer je kukuruz biljka koja ide za vlagom u dubinu, da razvija korijenov sistem. Skup je bio repromaterijal, pa su se poljoprivrednici odlučili da smanje ulaganja 30 do 40 posto i to se naravno odmah odražava na prinos", pojasnio je Delić.

Osiguranje usjeva

Kada je riječ o voćarskoj proizvodnji, ministar Pašalić ocjenjuje da je proizvodnja različita, te da je danas nemoguće govoriti o ozbiljnom voćarstvu i povrtlarstvu bez navodnjavanja.

"Ima štete gdje nema navodnjavanja, ali imamo i dobar prinos šljive. Proizvođači koji su ozbiljno pristupili proizvodnji imaju osiguran sistem za navodnjavanje i protivgradnu mrežu", rekao je Pašalić.

Pozvao je proizvođače da osiguraju usjeve i podsjetio da Ministarstvo sufinansira tu aktivnost s 50 posto.