Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Stanje pšenice
  • 14.01.2021. 16:00
  • Pčinjski okrug, Vranje

Padavine za neujednačenost nicanja, a prihrana za siguran prinos žita

Na parcelama se mogu zapaziti razlike u porastu zasejanih žitarica što je posledica primene nekvalitetnog semena i lošeg startnog đubrenja i vremena kada je obavljena setva.

Foto: Gordana Nastić
  • 471
  • 119
  • 0

Pšenica koja je u Pčinjskom okrugu jesenas zasejana na oko 9.000 hektara nalazi se u dobrom stanju i spremno je dočekala period zimskog mirovanja. U istom stanju nalazi se i ječam koji je u ovom okrugu zasejan na oko 2.000 hektara. Na parcelama se, međutim, mogu zapaziti razlike u porastu zasejanih žitarica što je posledica primene nekvalitetnog semena, lošeg startnog đubrenja i vremena kada je obavljena setva.

Tokom najtoplijeg dela novembra registrovana je i pojava leta cikada i lisnih vaši na usevima zasejanim u optimalnom roku, koji su se nalazili u početnoj fenofazi razvoja, a koje na sreću nisu izazavale pojavu viroza na strnim žitima.

Biljke neujednačeno nikle

Strna žita zasejana u optimalnom roku, prema rečima Nade Lazović Đoković, savetodavca za ratarstvo u vranjskoj Poljoprivredno savetodavnoj i stručnoj službi, nalaze se u fazi bokorenja koja će biljkama omogućiti da se u zimskom periodu odupru niskim temperaturama. Ovi usevi formirali su i dobre sklopove. Za razliku od njih žitarice koje su posejane u prvoj polovini novembra imale su najnepovoljnije uslove za razvoj.

U zavisnosti od kvaliteta osnovne obrade zemljišta, predsetvene pripreme i same setve, pa obaljenog i valjanja, brže ili sporije gubile su vlagu. Zbog toga one nemaju baš idealan sklop biljaka, prilično su neujednačeno nikle i nalaze se u fenofazi jednog do tri lista i očekuje se da posle poslednjih padavina popune sklopove i nadoknade neujednačenosti u nicanju.

Nakon padavina biljke će popuniti sklopove

One strnine koje su posejane u poslednjoj dekadi novembra, zahvaljujući obilnim padavinama krenule su sa nicanjem i formirale dobre sklopove. Dobro izgledaju i ona strna žita koja su posejana posle detelina, grahorica i graškova jer su imali dovoljan izvor hraniva zahvaljujući ranijoj pripremi zemljišta i razlaganju njihovih žetvenih ostataka.

Obavezna kvalitetna prihrana

Ona ističe da je na pojedinim parcelama došlo i do pojave žutila jer nije bilo adekvatne mineralne ishrane i sigurno će njegova pojava iznuriti biljke i potrošiti im korisne rezerve hrane neophodne za zimu, što će se odraziti i na smanjenje prinosa. Otuda preporučuje proizvođačima da primene kvalitetniju prihranu (folijarna prihrana fosforom i kalijumom i nekim mikroelemetima) i eventualno po potrebi urade drljanje na proleće koje ima za cilj adekvatno unošenje azota u zemljište i popravku vodno vazdušnog režima zemljišta.

Koji su uzroci žućenja žitarica i kako oporaviti useve?

Startno đubrenje fosforom i kalijumom i u manjoj meri azotom, ne može zameniti ni dupla doza azota na proleće, smatra vranjski stručnjak, što mnogi proizvođači zagovaraju u prolećnoj prihrani.

"Nesrazmerana i neizbalansirana mineralna ishrana, drugim rečima, veća primena azota u proleće na ime izostanka jesenjeg đubrenja prouzrokuje probleme u toku vegetacije kao što je osetljivost na bolest poleganja i druge stresne situacije", kaže Lazović Đoković.

Unošenje azota uneti do faze vlatanja

Ratari, po njenim rečima, moraju da znaju da usvajanje azota kod strnih žita počinje već od faze dva lista (ukorenjavanje), a završava se u fazi formiranja ili u početku nalivanja zrna. Optimalne količine, blagovremena i izbalansirana N ishrana posebno je važna u periodu formiranja klasa i diferencijaciji klasaka u klasu, dakle već u fazama bokorenja i vlatanja.

Na našim tipovima zemljišta deo azota unosi se u jesen pre osnovne obrade zemljišta. Ovako unet makroelement se delimično koristi u toku jesenjeg dela vegetacije žita. Drugi deo unosi se krajem zime, tokom februara i marta u vidu prihranjivanja, pri čemu unošenje treba okončati do faze vlatanja.

"Pre svega bi trebalo uraditi analizu N - Min metodom na osnovu koje se mogu utvrditi potrebne količine azota za pravilan rast i razvoj, odnosno zadovoljavajuće prinose."

Previše azota smanjuje otpornost na niske temperature i bolesti

Stručnjaci poručuju ratarima da prihranjivanje pšenice obavezno urade u dva navrata. Prvo posle zimskog mirovanja, a drugo na početku izduživanja stabala (vlatanja). Ako su niske temperature intenzitet metabolizma je nizak što smanjuje usvajanje vode kao i hraniva. Kod viših temperatura dovodi do produžavanja vegetacije uz nisku produktivnost transpiracije.

Prihranjivanje useva pšenice azotom - neophodna mera

"Suviše azota podstiče rast nadzemnog dela, smanjuje se otpornost na niske temperature i bolesti, biljke su plitko ukorenjene te kod kasnije pojave suše može biti glavni uzrok smanjenja prinosa. Orijentacione količine azotnih đubriva na nekom srednje plodnom zemljištu bi bile oko 250 do 300 kilograma KAN-a po hektaru", naglašava Lazović Đoković i dodaje da se pravi efekat prihranjivanja postiže kada u roku od sedam dana od prihranjivanja padne oko 10 litara kiše.

Ona poručuje ratarima da u prihranjivanju koriste KAN, a ne UREU, jer je oko 60 odsto procenata našeg zemljišta fiziološki kiselo. Na neutralim zemljištima može da se koristi UREA, ali samo u prvoj prihrani ukoliko se koristi više od 60 kg/ha čistog azota, a u drugoj da koriste KAN ili neko drugo amonijum nitratno đubrivo.


Tagovi

Stanje pšenice Bokorenje pšenice Nada Lazović Đoković Cikade Žutilo pšenice Đubrenje Prihrana pšenice


Autorka

Gordana Nastić

Više [+]

Dugogodišnja novinarka koja je zanat pekla na tekstovima iz oblasti poljoprivrede. U potrazi za novim temama rado obilazi poljoprivredna gazdinstva, ustanove, polja, voćnjake, sajmove.