Da bi oranje bilo kvalitetno, a zemljišna struktura sačuvana, važno je pridržavati se nekoliko najvažnijih postulata - obradu prilagoditi tipu zemljišta, sprovesti je u pravo vrijeme i maksimalno rasteretiti pritisak na zemljište, do kog dolazi uslijed teške mehanizacije.
U teoriji i praksi postoje tri vrste oranja.
Jedno je kružno i karakteristično je po tome što se kreće sa sredine parcele i ore se u krug. Ovaj vid se veoma rijetko primjenjuje i to u nepristupačnim predjelima, gdje su parcele geometrijski nepravilnog oblika. To je zastupljeno u pojedinim brdsko-planinskim predjelima.
Druga vrsta je na slog ili razor sa običnim plugom. U zavisnosti od toga da li se kreće sa sredine ili sa kraja parcele, pa se slogovi, odnosno plaz od oranja nabacuje ili raširi.
"U principu je potrebno da se jednom u toku godine raširi i jednom nabaci, kako bi zemljište bilo rastresito. Najmoderniji način oranja je sa plugovima obrtačima i to podrazumijeva da se kreće sa jednog kraja parcele na drugi bez sloga i razora, odnosno nema neravnina na površini parcele", objašnjava doktor poljoprivrednih nauka, Anđelko Mišković.
U poljoprivrednoj javnosti prisutne su dvije struje - oni koji su za oranje i oni koji su protiv ovog posla. Černozem je milionima godina unazad stvoren u uslovima jakih zima i toplih ljeta, odnosno velikih razlika u temperaturi.
"Ta sitna, mrvičasta struktura potiče od izmrzavanja čestica zemljišta. Koncentracija gline i praha unutar zemljišne čestice je u takvom odnosu da omogućava da se on raspada tokom zime djelovanjem niskih temperatura. To znači da kad mi zemljište podignemo oranjem ono bude izmrznuto dejstvom niskih temperatura i mrazeva", kaže Mišković i dodaje da se uslijed svega toga zemljište veoma lako može pripremiti na proljeće, kada se stvara mrvičasta struktura, idealna za sjetvu.
Ipak, oranjem na jednu istu dubinu se stvara potencijalni plužni đon, što predstavlja sabijanje zemljišta ispod nivoa oranja, upozorava naš sagovornik. On ističe da je promjena dubine veoma važna u očuvanju zemljišne strukture i kvaliteta.
"Dešava se da je u tom slučaju donji dio zemljišta veoma sabijen, pa bez obzira koliko je gornji dio rastresit i mrvičast, donji bude najčešće nepropusan za vodu i korijenov sistem", kaže doktor.
Sa druge strane, oni zagovornici neoranja najčešće praktikuju podrivanje i na taj način izbjegavaju stvaranje plužnog đona. Ujedno, veoma lako se mijenja visina, odnosno dubina obrade zemljišta i na površini se ostavlja veća količina organske materije, koja se ne zaorava.
"U tom slučaju zemljište ne ostaje 'golo' tokom zimskog perioda. Sve to može da bude i negativno i pozitivno, jer te organske materije više prikupljaju glodare, veća je temperatura i vlaga tog zemljišta tokom zimskog perioda i manje izmrzava. Ali zbog čestine tih čeličnih 'prstiju' koji rade podrivanje jednostavno zemljište se raspada", objašnjava naš sagovornik.
Preporuka je da se obrada zemljišta prilagodi uslovima u kojima se poljoprivrednici nalaze, odnosno tipu i vrsti zemljišta.
"Nikako ne treba izbaciti mjeru oranja, već je kombinovati sa ovim drugim mjerama. To znači da možemo poslije nekih kultura poput soje i pšenice blago podriti zemljište i sijati drugu kulturu, ali poslije kukuruza, suncokreta, šećerne repe ono je obavezno je kako bi se sve materije koje je stvorio jak korijenov sistem, pomiješale u zemljištu i pripremile za sljedeću kulturu", kaže dr Mišković.
Važno je zemljište obrađivati u pravom trenutku, a veliku ulogu u očuvanju kvaliteta oranica ima i poljoprivredna mehanizacija.
"Ogromne mašine mora da vuče ogroman traktor, a svi zaboravljamo da on ima svojih 10 tona, a mašina još dvije do četiri. U tom slučaju zaboravljamo i podatak da bez obzira što je zemljište besprijekorno pripremljeno, ono je izuzetno sabijeno. Onda dobijamo kontra efekat te dobre pripreme zemljišta", pojašnjava naš sagovornik i dodaje da je bitno voditi računa da u pripremi budu široki ili odvojeni pneumatici kako bi se što više smanjio pritisak na zemljište.
Tagovi
Autorica
