Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Krmno bilje
  • 26.05.2020. 11:30

Oranično krmno bilje bolje podnosi sušu - savjetuju stručnjaci

Sirak i proso bolje podnose ljetne suše praćene visokim temperaturama zraka, a iz grupe ozimih žita, stručnjaci ratarstva kažu da prednost treba dati tritikaleu i stočnom ječmu koji u sušnim godinama imaju veće prinose zrna od drugih ozimih žita pa i od kukuruza.

Foto: WikimediaCommons/Dyorkey
  • 107
  • 7
  • 0

Uspjeh u poljoprivrednoj proizvodnji u proteklih 30 godina najviše je zavisio od količine i rasporeda padavina tokom vegetacijskog perioda. Proteklo razdoblje obilježili su vrlo nepovoljni vremenski uslovi, u prvom redu vodni režim.

Savjetodavac za ratarstvo, Milica Popadić, rekla je da je prema statističkim podacima svaka druga godina u proteklom periodu bila sušna, a posebno 1992., 2000., 2007., 2012. i 2017., kada su, uz smanjene količine padavina, ljetne temperature bile i do 45 stupnjeva, a relativna vlažnost zraka ispod 35 odsto.

Suša prijeti Europi i ove godine?

"Ovo se uočava i po porastu temperature zraka u vegetacijskom periodu usjeva proljetne sjetve skoro za dva stupnja. U takvim vremenskim uslovima osnovni ratarski usjevi proljećne sjetve, kao što su kukuruz, soja, suncokret, ne postižu prinose kojima se mogu obezbjediti potrebne količine proizvoda za ishranu domaćih životinja i potrebe prehrambene industrije", navela je Popadićeva.

Visina prinosa ratarskih biljaka zavisi od intenziteta suše. Ukoliko je slabija suša, umanjenje prinosa je 10 do 20 odsto, srednja suša smanjuje prinos 20 do 30 odsto, jaka 30 do 40 odsto, vrlo jaka 40 do 50, a ekstremna suša dovodi do umanjenja prinosa preko 50 odsto pa je sigurno da je navodnjavanje najbolji način borbe protiv ove elementarne nepogode. 

Uvođenje usjeva proljetne sjetve tolerantnijih na sušu 

Međutim, ratari moraju biti spremni i na mijenjanje svojih navika uvođenjem novih usjeva u sjetvenu strukturu, a to podrazumjeva uvođenje ratarskih vrsta koje će dati zadovoljavajuće prinose i kada je manje padavina ili su neravnomjerno raspoređene. 

"Kada su povoljne vremenske prilike za obezbjeđenje potrebnih količina zrna za spravljanje koncentrovane stočne hrane najpodesniji su kukuruz i soja, zahvaljujući svom velikom genetičkom potencijalu rodnosti. Međutim, ove vrste su vrlo osjetljive na sušu i u takvim uslovima daju značajno manje prinose. Izmjenom strukture sjetve, odnosno uvođenjem biljnih vrsta proljećne sjetve, tolerantnijih na sušu, značajno se mogu ublažiti posljedice nepovoljnih vremenskih uslova."

Sirak, vigna, stočni grašak

Savjetuje ratare da ukoliko žele zrna bogata skrobom, za tu namjenu najpodesniji za gajenje su proljećni usjevi sirak i proso. Ove dvije biljne vrste bolje podnose ljetne suše praćene visokim temperaturama zraka, a iz grupe ozimih žita naša sagovornica kaže da prednost treba dati tritikaleu i stočnom ječmu koji u sušnim godinama imaju veće prinose zrna od drugih ozimih žita pa i od kukuruza.

Koje su prednosti uzgoja sirka?

"Za dobijanje zrna bogatog proteinima ozimi stočni grašak je vrsta koja se podjednako uspješno gaji kao ozimi proljećni usjev. Ranije sazrijeva od soje i daje sigurniji prinos zrna u godinama sve češćih ljetnih suša. Vigna je veoma cjenjena visoko proteinska biljka koja je veoma tolerantna na povišene temperature zraka. U takvim uslovima daje veće prinose zrna nego soja", precizirala je Popadićeva.

Navodi da u borbu protiv suše treba uključiti sve raspoložive agrotehničke mjere, a to su obrada prilagođena čuvanju vode u tlu, ishrana biljaka, izbor sorti i hibrida, sjetva, njega i zaštita usjeva tokom vegetacije. Pri obradi zemljišta treba dati prednost konzervacijskoj i redukovanoj obradi sa što manje prohoda mašinama i isušivanja površinskog sloja i opredijeliti se za sortiment kraće vegetacije.

I stoka rado jede krmno bilje

Poljoprivrednik Ljubo Krsmanović, koji se bavi tovom junadi, godinama pokušava spremanje hrane za svoje životnje učiniti što lakšim i jeftinijim. Kukuruz često i podbaci zbog nepovoljnih uslova pa je odlučio oprobati se i u gajenju stočnog ozimog graška.

"Teško je nekad probati nešto novo. Ovdje kukuruz svi siju i svi smo ovladali tehnologijom gajenja, ali na neke stvari ne možemo uticati, suše su veoma česte u ovom kraju. Kukuruz zna da podbaci i zato sam odlučio probati i stočni grašak koji sijem na jesen i već početkom proljeća mogu ga skidati, a zemljište iskoristiti za neki drugi usjev. Ja sam ga prošle godine, posijao na jedan hektar i zadovoljan sam prinosom, ali mi je mnogo bitnije da stoka tu krmu rado jede", objašnjava Krsmanović. 

Grahorica - obogaćuje zemljište i povoljna stočna hrana

Iako se nekad učini da je ratarska proizvodnja jednostavna, uvijek postoje čak i sitne stvari koje mogu unaprijediti vašu proizvodnju. Svakako da su najvažnije mjere pravilan izbor obrade tla, unošenje stajnjaka ili komposta, zelenišno đubrenje, izvođenje hidro-meliorativnih radova radi boljeg regulisanja vodno-zračnog režima i prije svega navodnjavanje, ali i pravilan odabir vrsta koje ćete sijati, sve više utiče na isplativost ove proizvodnje.


Tagovi

Krmno bilje Sjetvena struktura Uzgoj stočnog graška Uzgoj sirka Uzgoj stočnog ječma Ozima žita Stočna hrana Suša Ljetne temperature


Autorica

Jelena Gajić Đokić

Više [+]

Inženjerka voćarstva i vinogradarstva. Poljoprivreda je njena velika ljubav, a posao novinara pružio joj je mogućnost da upoznam svoj kraj iz drugog ugla.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Kompanija Volkswagen oborila je novi rekord u prodaji. I ne, ne radi se o automobilima. Riječ je o njihovoj poznatoj curry kobasici.  Tako je u 2023. godini prodano je 8,33 milijuna kobasica, uključujući sve varijante. To je oko 400.000 viš... Više [+]