U selima kroz koje sam prolazio krećući se iz pravca Pančeva ka Zrenjaninu, njive pod kukuruzom su bile bez klipova, bez prinosa, kaže dr Milan Brankov, šef grupe za agroekologiju i agrotehniku u Institutu za kukuruz "Zemun Polje".
Republički zavod za statistiku je u septembru objavio procenu ovogodišnjih prosečnih prinosa kukuruza: 4,8 tona po hektaru obrađene zemlje. Ova procena je znatno ispod rezultata tokom "dobrih" godina, kada su prosečni prinosi preko 7,5 tona. Ako se prognoza RZS obistini, ove godine će se u Srbiji proizvesti čak 3,3 miliona tona manje kukuruza nego 2020, prenosi Klima101.
Krivac za ovako niske prinose je - vreme. Kako se navodi u sezonskom izveštaju RHMZ Srbije, leto 2022. bilo je treće najtoplije od kad postoje merenja, ali i rekordno vrelo u mnogim delovima Vojvodine. Dok su pošteđeni južni i centralni delovi Srbije, stotine hiljada hektara polja kukuruza u Vojvodini nalaze se upravo u jednoj od najteže pogođenih regija, zajedno sa ostatkom Panonske nizije.
"Tamo gotovo dva meseca nije bilo kiše. U selima kroz koje sam prolazio krećući se iz pravca Pančeva ka Zrenjaninu, njive pod kukuruzom su bile bez klipova, bez prinosa", kaže za Klimu101 dr Milan Brankov, šef grupe za agroekologiju i agrotehniku u Institutu za kukuruz "Zemun Polje".
Možda i više nego bilo koja druga poljoprivredna kultura, kukuruz zavisi od letnje kiše. Tada prolazi kroz ključne faze cvetanja, zatim formiranja klipa i nalivanja zrna; nedostatak vode u tom periodu neopozivo smanjuje prinose. Zato su suše u julu i avgustu posebno pogubne.
Klimatske promene čine suše daleko češćim nego što su nekada bile, a savremeni klimatski modeli kažu da će ekstremnih vremenskih prilika u budućnosti biti sve više. Po poslednjoj poljoprivrednoj anketi, koju je Republički zavod za statistiku sproveo 2018. godine, tek nešto preko 27.000 hektara polja kukuruza u Srbiji se navodnjava. Poređenja radi, svake godine kukuruz se sadi na oko milion hektara - odnosno navodnjava se tek nešto preko 2,5 odsto zemljišta.
Ministarstvo zaštite životne sredine je 1. maja 2020. godine najavilo izradu "Nacrta nacionalnog akcionog programa za borbu protiv dezertifikacije i degradacije zemljišta i ublažavanje posledica suša na teritoriji Republike Srbije", što je deo državne obaveze prema Konvenciji UN o borbi protiv dezertifikacije u zemljama sa teškom sušom (UNCCD). Ovaj dokument treba da bude prvi korak u objedinjavanju i sistematizaciji borbe protiv posledica suše u domaćoj poljoprivredi.
Izvori
Tagovi
Autorka