Prošlogodišnja suša i niske cene žitarica najzaslužnije su za to što je većina poljoprivrednika u somborskom kraju prošlu sezonu završila s gubicima. Pred početak prolećne setve najveći problem im predstavljaju visoke cene dizel goriva i semenskog materijala, ali i manjak novca za pokretanje ratarske proizvodnje.
Loša lanjska proizvodnja, niske cene poljoprivrednih proizvoda i male subvencije problemi su sa kojima se ulazi u novu kampanju. Na oko 65.000ha oranica, koliko će somborski paori zasejati ovog proleća, setva će početi u martu. Međutim, kako prenosi RTV, tamošnji poljoprivrednici već sada planiraju i računaju kako nakon prošle godine isfinansirati ovogodišnju setvu.
O tome razmišlja i Tomislav Vuković, koji napominje da je dizel gorivo ono što poljoprivrednike najviše boli. Sa aktuelnom cenom ratarima je teško da uđu u proizvodnju jer je gorivo sve skuplje. Vuković se nada regresiranom dizelu, koji država samo obećava, a proizvođači ga čekaju od sezone do sezone i od setve do žetve.
Poljoprivrednici koji su mislili da će prodajom lanjskog roda pred setvu zaraditi više nego da su rod prodali u žetvi, ovog proleća će biti na gubitku. Radislav Karalić objašnjava da je u trenutku berbe cena kukuruza bila 16-16,50 dinara po kilogramu, a sada je cena sušenog kukuruza 16 din/kg, a istovremeno cena semenskog kukuruza je porasla za 30 i više odsto.
Njegov kolega Franja Parčetić naglašava da je najveći problem novac, zato što za prolećnu setvu treba nabaviti veštak, kvalitetno seme, hemijske preparate, a pšenica i kukuruz su jeftini. On dodaje da će oni, koji misle da će setvu finansirati prodajom kukuruza i hlebnog zrna, morati da prodaju više nego da su rod prodavali u vreme žetve.
Ipak svi su saglasni da njive neće ostati nezasejane, dodajući da se dobar rod može se očekivati jedino ako se uloži u setvu. Tomislav Vuković tvrdi da će gotov novac uložiti oni koji ga imaji, a oni koji nemaju gotovine moraće da se zaduže u paritetima koji su naravno nepovoljniji jer se kasnije plaćaju.
Radislav Karalić zaključuje da mali proizvođači nemaju veliku pomoć iz agrarnog budžeta jer je 4.000 din/ha nedovoljno je za bilo kakva ulaganja. On dodaje da ako neko obrađuje 10 hektara, 40.000 dinara koje će dobiti nisu mu dovoljne ni za kupovinu starog akumulatora za traktor i naglašava da u novu setvu ratari ulaze nakon loše prošlogodišnje proizvodnje u kojoj su uglavnom pretrpeli gubitke.
Foto: Shane Casey / Flickr
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Autor