Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ratarstvo
  • 26.10.2021. 14:00

Na plavnim aluvijalnim tlima gajiti soju jer ostavlja dovoljno azota?

Ovu uljaricu ratari mogu gajiti u proljeće na preoranim površinama gdje se voda dugo zadržala. Odličan je usjev koji revitalizuje poplavljeno tlo zato što ostavlja dovoljne količine azota.

Foto: Arhiva Agrokluba/Renata Prusina
  • 150
  • 20
  • 0

Rijeke uglavnom plave aluvijalna tla nanoseći velike štete poljoprivrednim usjevima, a najviše kukuruzu, lucerki i pšenici. Na dobrom dijelu površina mogu odnijeti i dio humusnog sloja praveći usjeke i udubljenja.

Ogledno polje

Imajući u vidu ovakvo stanje na terenu, stručnjaci savjetuju poljoprivrednicima da u plodored polako uvode i jednogodišnju leguminozu. S tim u vezi, savjetodavac za ratarstvo, Nada Lazović Đoković i poljoprivrednik, Dejan Ivanović, iz sela Moštanica (susjedna Srbija, op. ur.), u ovom selu podigli su ogledno polje soje sa ciljem da poljoprivrednicima ukažu na to da ovu uljaricu mogu gajiti u proljeće na preoranim površinama gdje se voda dugo zadržala i da je ona odličan usjev koji revitalizuje poplavljeno tlo zato što ostavlja dovoljne količine azota.

Tokom rasta i razvoja na parceli ogledne soje, prema riječima savjetodavca, primjenjivana su folijarna đubriva, u čijem je sastavu oblik fosfora koji je odmah dostupan biljkama, odnosno imaju mikroelemente bor, mangan i molibden, a koji su neophodni za dobar i visok prinos kao i kvalitet zrna u ovako sušnim godinama.

Uzgoj soje u BiH prošle godine bilježio rekord - proizvedeno više od 37 hiljada tona

"Korištena su i nitratno sulfatna hranjiva koja su bolja od klasičnih amonijačno sulfatnih jer sadrže nitratni oblik azota koji je odmah dostupan usjevima dok amonijačno sulfatni to čine sa 15 do 20 dana zakašnjenja, što je dosta kasno jer se tada počinju razvijati kvržice na korijenu i biljka sama počinje da usvaja azot", naglašava Lazović Đoković.

Folijarna prihrana soje, dodaje, takođe je značajna jer doprinosi povećanju prinosa i kvalitetu zrna i to formulacije koje su namijenjene uljaricama sa mikroelementima mangan i molibden koji daju bolji start u proljeće, povećavaju broj oplođenih mahuna i veličinu sjemena pa je samim tim i urod veći.

"Prihrana pred cvjetanje soje na ovom ogledu je rađena borom, a u fazi prije i tokom nalijevanja zrna azotno sumpornim đubrivom. Na ogledu su bile zastupljene dvije sjemenske kuće sa šest sorti i prinosi su se kretali od 2,7 do 3,4 tone po hektaru u ovako sušnoj godini."

Neophodna dobra aeracija

Soja se, naglašava ovaj stručnjak, može gajiti na crnici, smonici i aluvijalnom tlu. Za njenu uspješnu proizvodnju i normalan razvoj kvržičnih bakterija neophodna je dobra aeracija. Na aluvijumima i livadskim crnicama, moguće ju je gajiti samo ako teren nije prevlažan i previše pjeskovit. Na lakim i pjeskovitim tlima je teško ostvariti visoke i stabilne pronose zbog velikih zahtjeva prema vodi, posebno u kritičnim periodima.

"Gajenje soje najbolje je na nižim terenima u onim dijelovima gdje su povoljniji klimatski uslovi, a veći uticaj imaju kiše i podzemne vode", poručuje.

Soju moguće gajiti samo ako tlo nije prevlažno i previše pjeskovito

Unošenje mineralnih đubriva, specifično je za svaku proizvodnu parcelu pod sojom i zavisi od tipa zemljišta, količine hranjiva u njemu, načina proizvodnje sa ili bez navodnjavanja kao i od planiranog prinosa. U početnom rastu mladih biljaka neophodne su manje količine azota dok se na korijenu još nisu formirale kvržice pa se preporučuje sa predsjetvenom primjenom unošenje manjih količina azota u tlo i to oko 30 do 40 kilograma po hektaru.

Fosfor i kalij unose se u tlo u jesen, sa osnovnom obradom. Ne preporučuje se prihranjivanje soje u toku vegetacije kao ni predsjetvena primjena uree koja ima produženo djelovanje jer se usjevi tada opredjeljuju za lakše dostupan azot iz tla i ne formiraju se kvržice na korijenu biljaka. Prihranjivanje ove uljarice azotnim đubrivima ima smisla samo na kiselim zemljištima gdje je onemogućen rad kvržičnih bakterija.

Plodored: Poslije povrća i strnih žita

Za svako područje gajenja ove kulture postoji jedna "optimalna" gupa zrenja. U našim uslovima sorte prve grupe zrenja predstavljaju osnovu sortimenta, sorte iz grupe zrenja 0 su rane, a iz druge su kasne. Zbog stresnih uslova koje pruzrokuju neuobičajeno visoke ili niske temperature ili dug period suše, vegetacioni ciklus može biti kraći ili duži.

Veoma rane sorte omogućavaju njeno gajenje kao drugog usjeva. Može se gajiti poslije povrća, graška i strnina. Nakon žetve glavnog usjeva, sjetvu soje treba obaviti što je prije moguće i to sortama 00 i 000 grupe zrenja. Ako se to uradi tokom juna i početkom jula, dobija se dovoljno vremena da rane sorte sazriju. Iako u tom razdoblju postoji dovoljna količina efektivnih temperatura, nedostatak vode može biti problem.

Nedostatak vlage može biti problem u uzgoju

Prvo zalijevanje treba uraditi prije, odnosno poslije setve, kako bi se obezbijedilo ujednačeno nicanje. Svako naredno navodnjavanje treba usaglasiti sa potrebama za vodom i vremenskim uslovima.

Najveći problem koji se javlja u proizvodnji jesu korovi. Navedni usjev osjetljiv je na njihovo prisustvo u ranim fazama rasta, a pravilan izbor mjera u suzbijanju je od velikog značaja. Smanjenjem međurednog razmaka u sjetvi umanjuje se negativan konkurentski uticaj korova i odlaže vrijeme njihovog suzbijanja.


Tagovi

Uzgoj soje Plodored Azot u zemljištu Navodnjavanje soje Aluvijalna zemljišta


Autorica

Gordana Nastić

Više [+]

Dugogodišnja novinarka koja je zanat pekla na tekstovima iz oblasti poljoprivrede. U potrazi za novim temama rado obilazi poljoprivredna gazdinstva, ustanove, polja, voćnjake, sajmove.