Mlinari se oštro protive GMO pšenici - porasli bi troškovi uvoza i cijene?

Brazilsko udruženje mlinara, Abitrigo, protivi se odobravanju prodaje proizvoda izrađenih od genetski modificirane pšenice jer smatraju kako će to poskupiti uvoz žitarica i uticati na cijene domaćeg tržišta.

Naime, njihova izjava i oštro protivljenje dolazi nakon što su argentinske vlasti odobrile sjetvu GMO pšenice, transgene sorte HB4. Radi se o žitarici koja je tolerantna na sušu i podnosi herbicid natrijev glufosinat. Podsjetimo, mnoge poljoprivredne grupe usprotivile su se vladinoj dozvoli zbog zabrinutosti da bi to moglo stigmatizovati izvoznike.

Prvi u svijetu odobrili sjetvu GMO pšenice otporne na sušu

Abitrigo je radi toga sproveo interno istraživanje u saradnji sa brazilskim mlinarima i došao do zaključka da se velika većina protivi GMO pšenici. Tako se njih 85% izjasnilo da je ne žele koristiti, a čak 90% kaže da je voljno zaustaviti kupovinu argentinske ako ondje započne komercijalizacija takvih proizvoda, stoji u saopštenju udruženja.

Argentina im je najveći izvoznik

Argentina je glavni dobavljač pšenice u Brazil, čineći oko 60% njihovog uvoza. Još 10% dolazi sa drugih odredišta dok domaća proizvodnja zadovoljava 30% tržišta, navodi Abitrigo.

Zakazana je i serija sastanaka kompanije Bioceres, koja je razvila GMO pšenicu s Udruženjem mlinara kako bi im objasnili sumnje i nedoumice. 

Abitrigo tvrdi da je međunarodna naučna zajednica otprilike 30 godina analizirala ovu sortu, kao i vlade i potrošačke grupe u Kanadi, SAD, Australiji i EU, gdje je potrošnja te žitarice dvostruko veća nego u Brazilu, navodi reuters. 

GMO samo zbog povećanja prinosa?

Ističu da nisu utvrđene posebne koristi ove vrste pšenice za ljude, već je cilj njenog uzgoja isključivo povećanje prinosa.

Europska komisija odobrila uvoz GMO soje za hranu ljudi i životinja

Izvještaj Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO) bilježi samo dvije sorte takve pšenice odobrene u svijetu. Jednu u SAD 2004. godine, koja je proizvela negativne posljedice i prekid njene proizvodnje dok je druga odobrena upravo ova argentinska sorta HB4. Međutim, ona još uvijek nije komercijalizovana.