Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Međuredna kultivacija
  • 17.05.2021. 12:00

Međuredna kultivacija i prihrana kukuruza - pazite na koren, đubrivo ne bacajte "odoka"

Alternativno rešenje herbicidima je međuredna kultivacija dokle god postoji mogućnost ulaska mašine u polje, a da se pritom ne ošteti biljka. Uz nju se može obaviti i prihrana i to u više "obroka".

Foto: Depositphotos/stevanovicigor
  • 3.774
  • 276
  • 0

Poljoprivrednici danas žive u vrlo izazovnim vremenima. Klimatske promene koje same po sebi negativno utiču na useve, posledično donose i velike promene u pristupu uzgoju ratarskih kultura. Jedna od njih je redukovanje herbicida, a ono što većinu zabrinjava je široko primenjiva aktivna materija glifosat koja na području Evropske unije ima odobrenje za primenu do kraja 2022. godine. 

U slučaju da se i odobri ponovna registracija ove aktivne materije na evropskom nivou, njena će upotreba verovatno biti ograničena u količinskom smislu i/ili će biti moguća samo u posebnim slučajevima.

Jedno od alternativnih rešenja je međuredna kultivacija dokle god postoji mogućnost ulaska mašine u polje, a da se pritom ne ošteti biljka. 

Tokom maja, kao što je ovogodišnji, te juna, padavine su česte i obilne, praćene kraćim ili dužim intervalima sunčanog vremena. Ovakvi uslovi doprinose intenzivnijem rastu korovskih biljaka koje mogu da potroše i do 25 odsto pristupačne vode iz zemljišta, brže isušuju zemljište čime smanjuju prinos uzgajane kulture, a što je posebno važno u vrlo sušnim vremenskim prilikama kakve se prognoziraju i ove godine. Suša doprinosi i stvaranju pokorice na površini zemljišta, lošoj akumulaciji padavina kao i drenaži. Takođe, pojedine korovse vrste su domaćini biljnim bolestima i štetočinama koji su prenosioci virusa i fitoplazmi.

Kultivacija razbija pokoricu (Foto: Martina Popić)

Kukuruz je okopavina (širokoredna kultura), zbog čega mu korovi mogu itekako naštetiti. Kritičan period zakorovljenosti se kreće od razvijena dva, četiri lista pa do 10, 12 listova. U tom ga razdoblju korovi lako nadvladaju. Nakon razvijenih 10 do 12 listova kukuruz zatvara redove, zasenjuje redove i korovi koji niknu u tom razdoblju ne nanose mu veliku štetu. 

Kada obaviti prvo međuredno kultiviranje?

Tri do četiri formirana lista kukuruza vreme je za prvo međuredno kultiviranje koje se zbog još uvek slabo razvijenog korena obavlja na dubini šest do osam centimetara. Druga se kultivacija obavlja kada biljka ima sedam do devet listova i bolje razvijen korenov sistem. A da ne bi došlo do njegovog oštećenja, dubina obrade treba biti nešto plića, četiri do šest centimetra, saveti su stručnjaka za mehaničku obradu zemljišta. 

Obaviti se može i treća kultivacija, ako za tim ima potrebe i ako dozvoljavaju vremenski uslovi. U tom slučaju posebno treba paziti na dubinu obrade, koja zavisi od razvijenosti biljke, kako njenog korena, tako i nadzemnog dela, kako ne bi došlo do oštećenja. 

Kultivirati dok visina biljke dozvoljava (Foto: Depositphotos/roman023)

Takođe, pri obradi treba paziti na zonu kultiviranja koje se ne sme obavljati tik uz samu biljku. Dok je kukuruz manji, zona je uža, a kasnije šira, barem 10 centimetara sa obe strane reda. 

Mašine za kultivaciju

Međuredna kultivacija najčešće se obavlja kultivatorima čiji su radni organi u obliku pačije noge, a sastavni delovi mašine su i deponatori za veštačko đubrivo. Takođe, obavlja se i zagrtanjem, posebno kod druge kultivacije i na područjima gde duvaju jači vetrovi. Tada se radna tela podese tako da nagrnu zemlju prema redu kukuruza sa ciljem da zatrpaju zemljom mlade korove u redu te ojačaju stabilnost stabljike, reči su stručnjaka. 

Mehanička kontrola korova može se grubo podeliti na primenu mašina sa krutim radnim organima koji deluju uglavnom rezanjem ili vađenjem korova iz zemljišta, nakon čega se oni osuše na površini, te mašina sa torzijskim radnim organima i njihove kombinacije, piše Denis Stajnko u stručnom časopisu.

Od savremenijih rešenja, najčešće se primenjuje rotacioni kultivator sa radnim organima vrlo sličnim rotirajućoj motici. 

U poslednje vreme sve više koriste kultivatori sa prstima (finger weeder). Reč je o svojevrsnim poliuretanskim prstima - nastavcima koji se nalaze oko rotirajućeg diska. Nastavci se kreću između biljaka, "dižući" korov kako bi se isušio. Prilagodljivi su redovima razmaka 25 - 40 cm. Idealan je za organski uzgoj, jer mehaničkim putem plevi zasejanu površinu, bez upotrebe pesticida. Brzina kretanja traktora dok se radi sa finger weeder-om je četiri do 15 km/h, a osim u drugim kulturama, efikasnost je pokazao i u kukuruzu. 

Rotirajući zvezdasti kultivator (Foto: YouTube/printscreen)

Tu je i rotirajući zvezdasti kultivator kao kombinovano oruđe, a idealan je za suzbijanje korova u konzervacijskoj obradi zemljišta. Razmak zvezda od 15 cm omogućuje kultivaciju i kultura sa većim razmakom između redova. 

Prihrana u više obroka

Većina današnjih kultivatora je opremljena dodacima za primenu đubrenja, pa se uz kultivaciju sprovodi i prihrana kukuruza. Ona se obavlja u jednom ili dva prohoda prilikom međuredne kultivacije kako bi se istovremeno prozračilo zemljište i unelo đubrivo, te tako bilo pristupačno biljci u što bržem vremenskom razdoblju.

Kada je reč o azotnim đubrivima, stručnjaci napominju da je uvek mnogo bolje rasporediti ih na više obroka budući da se ovaj element brzo gubi u zemljištu. 

Prihranu ne bi trebalo obavljati rasipačima "odoka" jer tada đubrivo pada na biljku, može je oštetiti, posebno ako uđe u njeno srce pa nakon toga padne kiša. Takođe, tada se rasipa na mesta gde nije potrebno, umesto uz samu biljku gde će se najbolje iskoristiti. 

Đubrivo aplicirati uz biljku (Foto: Depositphotos/Tenebrous)

"Standard je da se prihranom biljci da sve što nije predsetveno u prvoj prihrani, bilo u obliku KAN-a ako se ide površinski, ili kombo KAN/Urea/UAN ako se inkorporira u zemlju, da ne dođe do volatizacije. Bolje je izbeći da granule padaju unutar 'svitka' kukuruza, da ne 'progore' konus rasta", savetuje i profesor doktor Bojan Stipešević.

Ističe kako se druga prihrana najčešće obavlja folijarno, sa najviše do četiri odsto rastvora uree, u zadnjem mogućem prohodu, ili, ako se koristi prskalica visokog klirensa, kao što se mogu videti zadnjih godina na sajmovima, može se ići i nakon metličenja.

"Zašto ne pođubriti još malo i ureom, posebno ako to pokazuju laboratorijske analize lisne mase. Pri tome se može videti da li treba dodavati i mikro-elemenata kao što su cink, selen, bakar, odnosno što god se treba 'biofortificirati'" u zrno, zaključuje profesor. 


Tagovi

Međuredna kultivacija Uzgoj kukuruza Prihrana kukuruza Kultivatori Bojan Stipšević


Autorka

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.


Partner

Agroklub d.o.o SRB

Bulevar oslobođenja 78, 21000 Novi Sad, Srbija
e-mail: info@agroklub.rs web: https://www.agroklub.rs/

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Da li ste znali da su za neke od značajnih inovacija u poljoprivredi zaslužne žene? 💡 Njihove vizije unapredile su poljoprivredne prakse, bilo da je reč o održivosti, tehnologiji ili biodinamici. Harijet Vilijams Rasel, Rejčel Karson i Mar... Više [+]