Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Kvinoja
  • 10.10.2018. 18:15

Kvinoja - zlatno zrno koje uspeva i kod nas

Kvinoja je odličan predusev ozimim usevima žita i uljane repice, a pažnju je privukla i zbog svojih nutritivnih vrednosti i brze i lake pripreme ukusnih jela.

Foto: Đorđe Glamočlija
  • 3.295
  • 104
  • 2

Kvinoja (Quinoa, lat. Chenopodium quinoa Will.) je jednogodišnja gajena vrsta, nastala kultivisanjem samoniklih, koje su rasle u spontanoj flori koje danas pripadaju Boliviji, Peruu i Ekvadoru. Narodi Južne Amerike su je u ishranu uveli pre 6.000 godina. Gajili su je na Andima i zrno koristili u ishrani. Proizvodnja u Evropi je na malim površinama (Danska, Španija i Francuska). U Srbiji se od 2009. godine može naći na oglednim poljima.

Odličan predusev ozimim žitima i uljanoj repici

Kvinoja se gaji radi zrna ili mladih listova, koji se na više načina koriste u ishrani ljudi. U prethodnih nekoliko godina i u našim bolje snabdevenim prodavnicama "zdrave hrane" mogu se kupiti sitna loptasta zrnca, koja najviše podsećaju na proso. Hranljiva vrednost kvinoje slična je zrnima pravih žita, imaju povećan sadžaj belančevina.

Saznanja o velikoj nutritivnoj vrednosti kvinoje, brza i laka priprema ukusnih jela, skrenula su pažnju nutricionista i izazvala veliku potražnju za sićušnim zrncima. Najjednostavnije jelo ima specifičan, prijatan ukus sličan lešniku. Veliku hranljivu i dijetetsku vrednost imaju i mladi listovi, koji se koriste u ishrani kao srodne vrste spanać i loboda.

Kvinoja ima veliki agrotehnički značaj, jer ostavlja zemljište dobrih fizičkih osobina. Sazreva krajem leta i odličan je predusev ozimim usevima žita i uljane repice.

Biološke osobine kvinoje

Botanički, kvinoja pripada porodici pepeljuga (fam. Chenopodiaceae). Prema načinu gajenja i načinu korišćenja zrna u ishrani svrstana u grupu alternativnih žita. Kvinoja je jednogodišnja zeljasta biljka dužine vegetacionog perioda od 90 do 125 dana. Ako je setva obavljena u optimalnim uslovima toplote i vlažnosti zemljišta, niče za tri do pet dana, ima usporen početni rast posle nicanja. Razvija razgranat vretenast korenov sistem, velike usisne moći za vodu i mineralne soli.

Stablo je, zavisno od sorte zeleno, žućkasto do tamnosmeđe. Raste 80 cm - 200 cm u visinu, čvrsto je i uspravno, a u zavisnosti od gustine useva može biti razgranato ili bez bočnih grana. U početku je zeljasto i sočno, kasnije ogrubi i delimično odrvenjava. Na njemu se razvijaju krupni listovi jednostavne građe sa debelim zelenim sočnim liskama. Slični su listovima spanaća. Sazrevanjem biljaka oni menjaju boju žutu, crvenu ili purpurnu i na kraju opadaju. Ujedno je to i jedan od pokazatelja zrelosti useva. Na vrhu stabla se pojavljuju cvetovi sakupljeni u cvasti koje podsećaju na zbijene metlice prosa. U cvastima se nalazi veliki broj sitnih dvopolnih cvetova. Kvinoja je samooplodna biljka uz 10%-15% stranooplodnje.

Kvinoja seme
Seme kvinoje podseća na proso (Foto: Pixabay / evitaochel )

Seme je sitno prečnika 1-1,25mm, loptastog oblika i podseća na plod prosa, obavijeno je čvrstom obojenom semenjačom, čije učešće može biti i do 40%. U semenjači se nalazi 2%-6% gorkih materija saponina. Boja semena je bela, žuta, crvena do crna. Najcenjenije su sorte belog semena, bezbojne semenjače. Unutrašnjost semena čini hranljivi deo (endosperm) i klica sa dva kotiledona. Po hemijskom sastavu slično je semenu pravih i prosolikih žita.

U semenu se nalaze i značajne količine prehrambenih vlakana (celuloze), koja utiče pozitivno na rad organa za varenje. Visok sadržaj mineralnih soli obezbeđuje organizmu više kalijuma, gvožđa, magnezijuma, cinka, bakra i mangana nego ostalih žita. Seme je bogato vitaminima B grupe. Proteini su velike hranljive vrednosti jer sadrže belančevine bogate esencijalnim aminokiselinama.

Agroekološki uslovi za gajenje kvinoje

Odnos kvinoje prema agroekološkim i zemljišnim uslovima je specifičan. Posle nicanja biljka je vrlo tolerantna prema suši. U početnim fenofazama podnosi kratkotrajne prolećne mrazeve do -20°C, a u kasnijim fenofazama visoke temperature vazduha. Vrlo dobro uspeva na peskovitim i peskovito-ilovastim zemljištima, može se gajiti i na priordno siromašnim zemljištima plitkog humusnog sloja, na kiselim (ph 4,8) ili alkalnim (ph 8,5). Bolje reaguje i uspeva u uslovima kratkog dana ili u manje zasenjenim prostorima.

Kvinoju bismo u našim agroekološkim uslovima mogli da gajimo u prohladnim brdsko-planinskim područjima kao glavni usev, a u nizinama i dolinama reka kao glavni usev prolećne setve ili postrno.

Do sada kvinoja nije gajena kod nas, tako da se u preporučene agrotehničke mere navesti iskustva i rezultati agronoma zemalja u kojima se ona gaji, kao i neka naša zapažanja u izvedenim ogledima.

Kada je reč o izboru preduseva za kvinoju, trebalo bi birati nesrodne vrste, kako bi se sprečila pojava i razvoj patogena. Svakako da su najbolji predusevi oni usevi koji ostavljaju zemljište nezakorovljeno, na primer prava žita. Razvoj kvinoje u prve dve nedelje je jako usporen i konkurentna je korovima. Vreme i dubina osnovne obrade zemljišta nemaju poseban uticaj na ukupan porast biljaka, kao i na visinu prinosa, tako da se ova agrotehnička mera može izvesti raoničnim plugovima zavisno od fizičkih osobina zemljišta i zakorovljenosti. Predsetvena priprema izvodi se setvospremačima na dubini 5cm - 6 cm pre setve.

Ishrana biljaka kvinoje

Za ishranu biljaka koriste se mineralna hraniva, ona najsnažnije reaguje na azot i on je zaslužan za veći prinos zrna. Mineralna hraniva najbolje je uneti u zemljište predsetveno ili sa mašinskom setvom.

Setva kvinoje

U našim agroekološkim uslovima setvu treba obaviti početkom aprila, kada prođe opasnost od jačih prolečnih mrazeva. Kasnija setva moguća je ako se posle setve zemljište može zaliti, kako bi biljke brže i ujednačenije nikle. Pored isušenosti površinskog sloja zemljišta, rizik kasniije setve je pojava jednogodišnjih korova, koji imaju brži početni porast od kvinoje.

Zemljište za setvu treba dobro pripremiti usitenjenim i optimalno vlažnim setvenim slojem. Setva na malim površinama izvodi se ručno ili jednorednim ručnim sejalicama, dok se na većim površina seje sejalicama za povrće. Kako bi se ostvario optimalan broj biljaka po hektaru 130.000-150.000, setva se izvodi na različita rastojanja. Gustinom setve u redu potrebno je obezbediti broj biljaka po jedinici površine.  Setva se obavlja na dubini 2 cm -2,5 cm.

Za setvu se koristi čisto sortno seme, zdravo, ujednačene krupnoće i visoke klijavosti. Danas postoji određeni broj visokorodnih sorti koje su selekcionisane za različite agroekološke uslove i nivoe primenjene agrotehnike. Potrebna količina semena za hektar zavisi od načina setve i kvaliteta predsetvene pripreme zemljišta. Za preciznu mašinsku setvu potrebno je 2 kg - 4 kg / ha semena. Ako se setva izvodi ručno i na nekvalitetnom zemljištu količinu semena treba udvostručiti. Posle nicanja usev se proređuje i ostavlja po jedna biljka na rastojanju u redu 10 cm -15 cm.

Mere nege kvinoje

Najvažnija mera nege svakako je proređivanje useva uz istovremeno ručno uništavanje korova. Još uvek nema herbicida koji bi se preporučili za suzbijanje korova u usevu kvinoje. Navodnjavanje je potrebno izvesti ako je posle setve površinski sloj zemljišta isušen usled viskoih temperatura vazduha. Na površinama koje su posejane mašinski na međurednom rastojanju 50 cm može se izvesti međuredno kultiviranje.

Kvinoja
Kvinoja može da naraste i do dva metra (Foto: Pixabay / Jai79)

Mere zaštite kvinoje

Nema podataka o pojavi gljivičnih oboljenja. U područjima gde se ona dugo godina gaji, na usevima parazitiraju sledeće gljive Peronospora farinosa, Sclerotium rolfsii, Ascochyta hyalospora, Botrytis cinera, Phoma exigua var. foveata i Pseudomonas sp. Ovi patogeni su prisutni u našim usevima i na tim parcelama potrebno je preduzeti preventivne mere (plodored, kvinoju ne treba gajiti posle biljaka koje napadaju ovi patogeni) i primena mera direktne zaštite useva - hemijske ili fizičke (uklanjanje zaraženih biljaka).

Biljne vaši napadaju mlade listove i cvasti, mogu naneti najveću indirektnu i direktnu štetu. Seme sadrži gorke materije saponine tako da ga ptice ne diraju.

Berba i skladištenje kvinoje

Tehnološka zrelost biljaka ogleda se u promeni boje iz zelene u žutu ili smeđu, listovi otpadaju, a seme se ne ne može zgnječiti noktima. Ubiranje kvinoje je lako univerzalnim kombajnima, slično kao sirak, koji se proizvodi za zrno. Tada kosa kombajna odseca samo cvasti sa vršnim delom stabla. Prethodno je potrebno podesiti kombajn za vršidbu sitnog semena.

Berba na malim površinama obavlja se ručno i podrazumeva odsecanje delova stabla sa cvastima, skupljanje u snopove i kasnije dozrevanje semena. Sa ovakvom berbom poželjno je krenuti ranije kako bi se sprečilo osipanje zrelih semena iz cvasti. Nadzemna biomasa može se vršiti vršalicama.

Posle berbe seme se dosušuje, čisti od ostataka vegetativne biomase i pakuje u platnene vreće. Čisto i suvo seme se čuva u skladištima zajedno sa ostalim zrnastim prizvodima, pri čemu je neophodno proveravati stanje vlažnosti u skladištu. Seme sadži saponine koje je potrebno ukloniti pre upotrebe kvinoje u ishrani - najlakše je to obaviti pranjem mlazom čiste vode.


Tagovi

Kvinoja Alternativna žita Setva kvinoje Berba kvinoje  Hranljiva vrednost kvinoje


Autorka

Marija Spasić

Više [+]

Doktor biotehničkih nauka, oblast ratarstvo.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Poljoprivrednici u Vojvodini ostali su bez subvencija za gorivo za prolećnu setvu zbog nemarnog i nestručnog upravljanja u informacionom sistemu Ministarstva poljoprivrede e-agrar, saopštila je politička organizaacija Akcija progresivne Voj... Više [+]