Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Krmne sorte
  • 01.03.2020. 14:00

Koji su najbolji uslovi za uzgoj stočnog graška?

Grašak u fazi cvetanja i obrazovanja plodova, znatno je osetljiviji na niske temperature i tada strada i pri slabijim mrazevima. Optimalana temperatura u vegetativnoj fazi biljke je 12 do 16 stepeni, u vreme formiranja generativnih organa i cvetanja 16 do 20 stepeni.

Foto: WikimediaCommons/Own work
  • 294
  • 11
  • 0

Setvom jarog stočnog graška, relativno jeftino, dobija se zelena biljna masa visokog kvaliteta. Može se proizvoditi i na zemljištima koja nisu naročito kvalitetna uz minimalna ulaganja. 

Stočni grašak zauzima sve veće površine kod poljoprivrednika

Danijela Ilić, stručnjak za ratarstvo i povrtarstvo Poljoprivredno stručne službe Požarevac, objasnila je koji su najbolji uslovi uzgoja stočnog graška, kad su u pitanju zahtevi prema svetlosti, vodi, kvalitetu zemljišta, toploti.

Zahtevi prema toploti

Grašak je usev umereno vlažnih i prohladnih rejona, te ima male zahteve za toplotom. Minimalna temperatura za klijanje i nicanje semena zavisi od naboranosti semenjače. Seme počinje da klija već na temperaturi od dva stepena, ali se to odnosi samo na sorte glatkog semena, dok sorte naboranog semena počinju klijati na temperaturi od četiri do osam stepeni. Minimalna temperatura potrebna za normalan rast ponika i obrazovanje vegetativnih organa je četiri ili pet stepeni.

Seme graška najbrže klija i niče na temperaturama 18 do 25 stepeni. Što je seme krupnije, to ono zahteva toplije podneblje i plodnije zemljište. Ponici graška podnose kratkotrajne mrazeve od -4 do -5 bez oštećenja, dok izmrzavaju na temperaturama nižim od -6 do -8 u trajanju od nekoliko dana. Nadzemni delo odraslih biljaka može izdržati i do -12, za kraće vreme. U kasnijim fazama jarog stočnog graška može izdržati od -7 do -8, odnosno ozimog od -18 do -24, navodi Ilićeva.

U fazi obrazovanja plodova osetljiviji

Grašak u fazi cvetanja i obrazovanja plodova, znatno je osetljiviji na niske temperature i tada strada i pri slabijim mrazevima. Optimalana temperatura u vegetativnoj fazi biljke je 12 do 16 stepeni, u vreme formiranja generativnih organa i cvetanja 16 do 20 stepeni, a u periodu rasta plodova i nalivanja zrna 16 do 22. Temperature veće od 26 stepeni usporavaju rast i negativno utiču na prinos i kvalitet semena, dok se pri temperaturama višim od 35, čak u potpunosti zaustavlja.

Zahtevi prema svetlosti

Grašak je biljka koja zahteva intenzivnu osvetljenost. Većina gajenih sorti graška kod nas su dugog dana, mada ima sorti i neutralne reakcije na dužinu dnevnog osvetljenja. Gajenje graška u uslovima kraćeg dana, rast i razviće biljaka se ubrzava odnosno dovodi do skraćenja vegetacije. Slabija osvetljenost dovodi do produžetka vegetacije, grašak za zrno ne treba gajiti u zaseni, posebno u voćnim zasadima.

Kako postići što veći prinos stočnog graška?

Međutim, kako ističe požarevački stručnjak, grašak za zrno, krmni grašak gajen u vinogradima i voćnjacima je odličan kao siderat, odnosno za proizvodnju organske materije za popravku strukture i plodnosti zemljišta, čemu doprinosi i fiksacija atmosferskog azota uz pomoć kvržičnih bakterija.

Zahtevi prema vodi

U toku vegetacije potrebe biljke graška za vodom su dosta velike. Grašak je mezofilna biljka, loše podnosi sušu, ali je njegovo gajenje, zahvaljujući ranoj setvi i dobro razvijenim korenovim sistemom, moguće i u aridnim uslovima. Grašak u svim fenološkim fazama razvoja zahteva obilno prisustvo vlage, naročito tokom butonizacije, cvetanja i oplodnje.

Međutim, grašak je najosetljiviji na nedostatak vlage od početka butonizacije do punog cvetanja. Prevelika vlaga prouzrokuje poleganje biljaka, posebno sorti namenjenih za proizvodnju krme. Transpiracioni koeficijent graška se kreće između 400 i 450, a šire varira od 300 do 600 jedinica po jedinici suve materije, zavisno od sorti i uslova sredine. Sorte graška sa naboranim semenom imaju veće potrebe za vlagom nego sorte sa glatkim semenom.

Zahtevi prema mineralnoj ishrani

Stočni grašak ima relativno kratak vegatacioni period, pa i skromnije zahteve prema mineralnoj ishrani. Najveći zahtevi za hranivima su u fazi cvetanja i početka obrazovanja mahuna. Osnovu ishrane i najvažniji izvor azota u ishrani stočnog graška predstavlja azotofiksacija.

Zaštita proteinskog stočnog graška od setve do žetve

Radom simbiotskih kvržičnih bakterija (Rhizobium leguminosarum bv. Viceae) koje žive na korenu graška, sposobnih da vezuju atmosferski azot (azotofiksacija), ostavljaju grašku značajne količine azota na raspolaganju. Za formiranje 100 kg semena graška i odgovarajućeg prinosa žetvenih ostataka potrebno je 4,5-6,0 N, 1,7-2,0 P2O5, 3,5-4,0 K2O, 2,5-3,0 CaO, 0,8-1,3 MgO, kao i prisustvo mikroelemenata, na prvom mestu molidbena i bora.

Zahtevi prema zemljištu

Grašak uspeva na mnogim tipovima zemljišta, od laganih do težih. Za ranu proizvodnju pogodnija su laka, peskovita zemljišta, a za kasniju pogodnija su duboka, plodnija zemljišta, dobro obezbeđena vlagom. Grašku najbolje odgovaraju zemljišta koja su po reakciji bliska neutralnim, odnosno najbolja pH zemljišta su od 6,8-7,4, a kiselost veća od šest ima izrazito nepovoljno dejstvo, te takva zemljišta nisu pogodna za gajenje graška, upozorava Ilićeva.


Izvori

Poljoprivredne savetodavne i stručne službe Srbije


Tagovi

Uzgoj stočnog graška Krmno bilje Danijela Ilić


Autorka

Julijana Kuzmić

Više [+]

Diplomirani novinar specijalizovan za agro novinarstvo. U poslu i životu vodi se Ničeovom formulom sreće: jedno "da", jedno "ne", jedna prava linija, jedan cilj...

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Poljoprivrednici u Vojvodini ostali su bez subvencija za gorivo za prolećnu setvu zbog nemarnog i nestručnog upravljanja u informacionom sistemu Ministarstva poljoprivrede e-agrar, saopštila je politička organizaacija Akcija progresivne Voj... Više [+]