Na AgroRocksu je održana rasprava na temu "Održivost u ratarstvu. Mit ili stvarnost?" - evo što smo saznali. Cijeli panel pogledajte u videu ispod teksta.
Iza ratara je druga teška godina, jedna od najlošijih u posljednja dva desetljeća, čulo se na panelu "Održivost u ratarstvu. Mit ili stvarnost?", održanom u sklopu konferencije AgroRocks 2024. Panelisti su bili: Ivan Pandurević, predsjednik Uprave Agro Invest Grupe, prof.dr.sc. Ivan Plaščak s FAZOS-a, Žarko Galetin, agro-tržišni analitičar te Pavao Matić, specijalist za pametnu poljoprivredu tvrtke Novocommerce International.
Nakon 2012. godine ovo je možda najlošija s aspekta prinosa koji je u konačnici globalno gledajući uravnotežen, ocijenio je Galetin. Naime, SAD se nije poput Europe borila s pošasti klimatskih promjena koje su posebice pogodile istok kontinenta i zapadni Balkan.
"Lijepo proljeće nam je dalo nadu da ćemo pokrpati rane iz 2023. godine, međutim kukuruz je prosječan i malo ispodprosječan, soja dosta loše, neću reći katastrofalna, a i berba grožđa je bila tri četiri tjedna prije, isto 20 posto manje. Lješnjaci su u tijeku, ne znamo što će tu ispasti, tako da proljeće ocjena 4, 4+ a ovo dalje 3+", opisao je Ivan Pandurević.
Na upit moderatora Domagoja Novokmeta koliko se u kriznim vremenima vidi razlika malih i velikih proizvođača, uzvratio je da tu neprestanu priču o malim i velikim žele demistificirati te promicati uspješne i manje uspješne poljoprivrednike.
"Velikima je lakša dostupnost novih tehnologija i veća doza fleksibilnosti, a mali mogu biti brži, više uključeni u to što rade, no obje strane vode slične ili jednake borbe", istaknuo je predsjednik uprave Agro Invest Grupe.
Kada su u pitanju brojke, istaknuo je, važno je znati, zaokružimo li da Hrvatska obrađuje oko milijun hektara, da imamo 28 onih koji rade iznad 1.000 ha. To, pojasnio je, znači da obrađuju ukupno oko 7 posto zemlje, što je oko 93 tisuće ha, ali na njima se proizvede blizu 50 posto ukupne proizvodnje.
"Upravo ti tzv. veliki zapošljavaju preko 80 različitih zanimanja i svi su orijentirani na produktivnost - jer klima nam ne ide u prilog, jedino nas produktivnost može spasiti", podcrtao je Pandurević.
Na njega se nadovezao profesor Ivan Plaščak koji je postavio pitanje je li nekakav program potpora pripremljen za velike ili male. To dolazi od resornog ministarstva i oni, smatra, trebaju odlučiti u kojem smjeru će ta priča ići, treba li razdvojiti priču fondova ili poticaja.
"Kad pogledate Zeleno izvješće, broj onih ispod pet hektara je znatno veći od ovih "velikih", ali zna se kome pripada veliki dio kolača i tko radi promjenu na tržištu i na samoj proizvodnji. Pričamo stalno o tim malima, a pričamo zato što je 65 posto zemljišta u njihovim rukama", naveo je Plaščak.
Za obje strane protekla je još jedna teška godina veliki izazov i utjecat će na investicijski ciklus.
"Apsolutno, posebno za nas koji smo izdali korporativnu obveznicu i imamo 660 ljudi zaposlenih te dosta kooperanata. No, fokus ćemo staviti na navodnjavanje, imamo ambiciozan plan za to", istaknuo je Pandurević.
Kako je upozorio Galetin, kada imate poljoprivrednika koji tri godine ima problem sa sušom i tri godine teško zatvara svoju elementarnu kalkulaciju, prva stvar gdje će se reflektirati taj problem je u lošoj primjeni agrotehnike.
"Ali čak i to nije najveći problem. Što je s investiranjem gdje vam treba i novca i energije? Čuo sam podatak da je prosječna starost poljoprivrednika u Hrvatskoj 65 godina. To je lošije nego u Srbiji. Hoće li čovjek od 65 godina razmišljati perspektivno na neki duži rok od 15, 20 godina?", upozorio je.
Istaknuo je i da je u Srbiji tek 1,5 posto površina pod sustavom navodnjavanja i postoji elementaran nedostatak tehnike, kamoli tehnologije jer traktori su u prosjeku stari 30 godina.
"To su esencijalni, suštinski problemi s kojima se poljoprivreda susreće, a mi trebamo pričati o naprednim tehnologijama. No, ima potencijala -bitno je iščupati poljoprivredu iz akutnog problema kako da preživi u ovako lošim okolnostima koje su nas zadesile posljednjih nekoliko godina", dodao je.
Da je poljoprivredna mehanizacija poprilično stara i u Hrvatskoj, potvrdio je i Plaščak. "Primjena pametnih tehnologija sa starim strojevima ne ide. Definitivno treba uložiti u nove, tu su velike tvrtke pametno napravile", naglasio je.
Dobrom strateškom odlukom, ocijenio je Pandurević, ispunjen je plan otprije par godina - nabava velikih teških strojeva, veliki zahvati kojima se podiže učinkovitost, a smanjuje broj operatera.
"Zadovoljni smo iskorakom u digitalizaciji i krenuli smo u razvoj odnosno suportiranje razvoja poljoprivrednih proizvoda", pohvalio se Pandurević.
Posvetili su se edukaciji ljudi i vratili se, kaže, "majci". "Znači okrenuli smo se tlu. Radimo nekoliko tisuća analiza godišnje i sve se danas radi varijabilno, s ničim se ne pretjeruje. Raduje nas da se tehnologijom može raditi i na preciznoj zaštiti te i u tom dijelu pokušavamo doći do ušteda i smanjenja utjecaja na tlo", objasnio je.
Kada je u pitanju digitalizacija, prema podacima Eurostata i FAO, oko 9 posto hrvatskih PG-a je usvojilo neki vid digitalizacije. "Naprednije zemlje su preko 50 posto, mi smo u startu", rekao je Plaščak dodajući ipak da se sjeća kada su krenuli s pričom prije 10-ak godina pa su ljudi mislili da to nema veze s poljoprivredom. Danas i manji prihvaćaju nove tehnologije, a što će biti za 5 godina o tom potom.
Pavao Matić podsjetio je publiku da smo i prije dvije godine na AgroRocksu pričali kolika je razina naših poljoprivrednika digitalizirana, te da danas može reći da se vidi napredak.
"Svi smo utjecali na to da prihvate, koriste moderne tehnologije i rekao bih da su osvješćeniji i žele prihvatiti inovacije", naveo je. Najlakše pritom prihvate sustave koji će im olakšati rad.
"Dakle, mi prodajemo traktore i kombajne i njima je najlakše kad traktor ima automatsko navođenje. Da sam vozi kroz polje, a oni će svoj rad usredotočiti na rad priključka, neke druge postavke i konfiguraciju traktora. To će im olakšati posao, a nakon obavljenog oni izaći odmorniji i spremniji za drugi rad", opisao je najtraženije.
S druge strane, za tehnologije poput primjene dronova, pametne analize tla, još uvijek postoji određena doza skepse i potrebna je dodatna edukacija.
Plaščak je ponovio problem dostupnosti fondova jer smo imali situaciju kada su se kroz određene natječaje opremali PG-ovi, srednja i mala gospodarstva, a gdje u pravilu nitko nije savjetovao kakve to oni strojeve trebaju, je li taj nekakav traktor za njihovo gospodarstvo preveliki ili premali.
"Ono što bih htio naglasiti je da imamo sreće što je svaki i mali korak - velik u našoj poljoprivredi. Bilo koju tehnologiju da koristi iz precizne poljoprivrede", rekao je i dodao da je ono za što se u samom početku poljoprivrednici odlučuju, uvođenje sustava za precizno pozicioniranje i na to naslanjaju varijabilnu gnojidbu jer je u proizvodnji cijena gnojiva veliki trošak.
Da fondovi bitno utječu na prodaju mehanizacije, složio se i Matić. Na tržištu vlada nesrazmjer ponude i potražnje što je uzrok pada poljoprivrednih cijena koji nije samo od ove sezone, proteže se od prošle pa čak i Božića 2022. kada je došlo do poremećaja na svjetskim burzama.
"Za prvih 7 mjeseci u Hrvatskoj bilježimo 26 posto manje prodanih traktora i to je veliki pad. Na to je sigurno utjecala i ova nova mjera EU kada je propisana intervencija 73 za velike i svi čekaju rezultate. Svi se nadaju sufinanciranju pa su i investicije prolongirali do kraja natječaja", rekao je Matić, upozoravajući na problem predugih čekanja na rezultate.
Stoga je Novocommerce omogućio i druge načine financiranja, kredite na leasing, financiranja s minimalnom stopom kamata, odgodom plaćanja prvih 12 mjeseci i kako je rekao, u posljednja dva mjeseca uspjeli su povećati prodaju i doći do pozitivnih pomaka.
Kako je otkrio Plaščak, novci koji su bili na raspolaganju i povučeni za tzv. digitalizaciju u prošlom razdoblju negdje su na razini 150 milijuna eura. Njemačka je u tom razdoblju povukla preko milijardu.
Ako jedna ili dvije loše godine i velike natjeraju da zastanu, koliko smo daleko od situacije da iskoračimo u zonu proizvoda dodane vrijednosti, da ne izvozimo pšenicu, a uvozimo tjesteninu, ili izvozimo trupce, a uvozimo namještaj, pitao je Novokmet.
"Volimo se uspoređivati s Nizozemskom koja ima 40 puta veći output od nas, a nije toliko veća u površini kojom raspolaže, no imamo nekoliko pozitivnih pomaka. Recimo Podravka je napravila fantastičnu priču s rajčicom ove godine gdje su se okrenuli proizvodnji domaće sirovine", rekao je Pandurević.
Vraćajući se na problem klimatskih promjena, Galetin je istaknuo da su na mjernoj stanici na Rimskim Šančevima gdje se nalaze pokusna polja Instituta za ratarstvo i povrtlarstvo Novi Sad za dva mjeseca imali tek nešto malo više od 5 litara kiše po metru kvadratnom.
"A kukuruzu u vegetaciji treba 400 do 500 litara kiše po m2! Institut ima sustave navodnjavanja i također ima katastrofalne rezultate. Ne takve kao što je bio slučaj gdje nije bilo navodnjavanja, ali u tako ekstremnim okolnostima teško se moći naći protuoružje", naglasio je i podsjetio da imamo situaciju da se najsuvremenije sile svijeta koje primjenjuju najsuvremeniju agrotehniku i imaju sve uvjete, ne mogu izboriti kada dođe tako ekstremna pojava kakvu smo imali recimo ove godine.
S obzirom na potrebu očuvanja tla, spomenulo se i pitanje regenerativne poljoprivrede.
"Ona je nešto što je jako staro, samo smo se mi sad ponovno sjetili toga. Kažu kada je bolesna biljka nemoj gledati u nju nego u tlo. Znači, to je supstrat u kojem biljka raste i koje je izvor svih problema", podsjetio je Plaščak.
Hrvatska ima samo oko dva posto površina pod sustavom regenerativne poljoprivrede, rekao je i kao primjer spoja precizne i regenerativne poljoprivrede istaknuo upravo korištenje GNSS sustava preciznog navođenja i nekad spominjanih stalnih tragova gdje bi smanjili količinu gaženja tim poljoprivrednim površinama.
"Meni je to kao nekakva nova verzija ekološke poljoprivrede, a kao što se cijelo vrijeme provlači umjetna inteligencija, a nismo do kraja iskoristili opću inteligenciju, tako isto mislim da postoji puno resursa koje još uvijek nismo iskoristili. Resursa poput vode", komentirao je Pandurević.
Na jednom od sastanaka s ministrom naglasili su, kaže, da bi trebali promijeniti mišljenje o vodi kao problemu već ju staviti kao priliku. Vodni val kad se događa svi se tresu. Super, stiže, hajmo vidjeti kako ga uhvatiti, kako da se ta voda poslije može koristiti u sustavima za navodnjavanje i recimo ribnjacima i slično.
"Mi jesmo koketirali s regenerativnom poljoprivredom. Izbili smo po dva tri zuba, popravili se i sad smo smanjili, vratili se konvencionali, ali ispitujemo. Sad puno mudrije i pametnije jer nismo se usrećili previše", zaključio je Pandurević.
Cijeli panel pogledajte u video prilogu:
Fotoprilog
Tagovi
Autorica
Partner
31000 Osijek,
Hrvatska
e-mail: info@agroklub.hr
web: https://www.agrorocks.com
Đuro Japaric
prije 3 tjedna
Vidio sam putem medija više poznatih lica iz HPK i Ministarstva na tom tužnom skupu ! Biti samo ratar jedan je od PROMAŠAJA u seljačkom sektoru ! Ali Više [+]
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Damire ja sam zadovoljan , bolje je nego 1945 u vrijeme obaveza kada su seljaci morali davati obvezu po zemlji a ne po ostvarenom prihodu ! Od Plenkovića morao sam nekoliko puta šetati u Požegu ( 100 km tamo i natrag ) da potpišem UGOVOR o zakupu na 2 godine pa istekom 2 na 1 godinu , pa ugovor o povećanju cijene zakupa !Moram u Agenciju odnijeti i obrasce za IAKS mjere ! Naravno NE MORAMO ZEMLJU OBRAĐIVATI , EU ima VIŠKA samo je stvar što je njihova hrana u velikoj mjeri bez mirisa i okusa , a na to se hrvatski kupci DRESIRAJU da to kupuju po trgovačkim centrima ! NEKA VJEČNO VLADA HDZ , prije će Hrvatska IZUMRIJETI i NESTATI , SRANJE a ne država !
Damir Senj
prije 1 mjesec
Đuro Japaric Koliko sam pročitao negdje drugdje, ljudi pišu da je isto kao prošle godine 90 eur po hektaru, sa time ponovo nemožeš ništa, ni dupe obrisati. Znam da je meni bilo prošle godine i manje od toga. Ovaj jedan dio koji si napisao morao si uvesti preko monotoringa evidenciju o prodaji. Nisam ju ni ja uveo jer sva prodaja je išla u tri primjerka a jedan primjerak ide knjima. To ti je isto kao da vodiš knjigovotsvo i računovotstvo, a ta evidencija mi je ista poreznoj prijavi kao i EVPG gospodarsva i to u cent. Začaran krug, nitko ništa nezna i svi sve znaju.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Damire ja sam platio oranje , a lovci su posijali kukuruz , jednu njivu su svinje pojele a na drugoj su lovci ubrali dio za prehranu ! Tako smo SPASILI da ne prave veću štetu ! Posijano je na PRIVATNIM parcelama koje imamu zakupu na 25 godina i na jednoj koju mi SRANJE od državice dade na JEDNU godinu , jer od 2001 KRIMINALCI u NE SELJAČKOM saboru NAMEĆU NE obvezujuće raspolaganje sa državnom zemljom ! Požalio sam se nedavno bivšem ministru Jakovini , nakon njegovog PRIVREMENOG zakupa na 5 godina , HDZ mi dade na JEDNU godinu ! A on u zajebanciji reče ; davati će vam i na JEDAN mjesec ! Ne znam za poticaje o kojim piše Makeba ! POPUŠIO sam za pčele , kažu da na temelju PRAVILNIKA kojeg je nametnula bivša ministrica , nisam priložio PRIJAVU za godišnju proizvodnju !A , oni PRIMAJU UVEĆANE PLAĆE unatoč tome što KRŠE Zakon za državnu zemlju i PONIŽAVAJU seljake ! Ma seljake ne treba žaliti , ZADOVOLJNI SU SA OBVEZUJUĆIM ČLANSTVOM U Vladinoj poljoprivrednoj komori !
Makeba
prije 1 mjesec
Neznam meni je poticaj isti ili manji ,a proizvodim po hektaru sve više.
Damir Senj
prije 1 mjesec
Đuro Japaric Pitanje je dali će ti više država i dati tu zemlju u zakup jer si posijao kulturu koja ne odgovara lovačkom društvu, jer sad sami moraju kupiti ili posaditi nešto da nahrane svoju divljač. Ja neču ništa ove godine zasijati, izračunom ja moram dati 5 t pšenice za 200 kg hibrid sjeme, kad izračunaš obradu zemlje + gorivo + zaštitna sretsva + insekticidi + još se toga nakupi = minus nadebelo. Nama svima ulaz u sjetve ili sadnje jako novčano debelo naotečeno a izlaz do otkupljivača i sjedanje novca na račun = PROLJEV ( sračkolino )
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
Makeba sa ovakvom strukturom u seljačkom sektoru i sve starijom populacijom sigurno će proizvodnja padati !Hrvatska IMA prevelik broj vlasnika zemljišta , usitnjene parcele , malu površinu seljačkih imanja , ne izgrađenost sustava za navodnjavanje i tu pomaka nema ! U brdskoj Slavoniji Sa tri parcele > okrupnio > sam oko 1 ha i posijao tritikal , DIVLJE svinje ga za sada ne jedu ! U te 3 parcele ovo SRANJE od državice dalo mi je ugovor na obradu na JEDNU godinu ! Nedavno sam se sa tim pohvalio bivšem ministru Jakovini , a on mi ironično odgovori ; davati će vam i na jedan mjesec ! Hrvatski seljački sektor većinom je za MUZEJ , POGOTOVO MI KOJI OBRAĐUJEMO ZEMLJU NA USITNJENIM PARCELAMA !
Marta Radić
prije 1 mjesec
Baš gledam u naše zakonodavstvo , što to potičemo proizvodnju... Repa po hektaru,što više hektara to više poticaja , pad proizvodnje u zadnji 10 g za 50 %. Duhan po kg...pad proizvodnje u 10 g za 70 %. Mlijeko po litri , pad proizvodnje od 40 %. Očito poticanje proizvodnje , nije dalo rezultate , već obrnuto , a uloženo duplo više novca. Odgovor je jasan , poticaji ne utjeću na obim proizvodnje , već cijene , te dohodovnost .
Makeba
prije 1 mjesec
Proizvođać osnove sirovine sigurno ne formira cijenu. Stalno imamo članke koji govore nikad više uloženih novaca u poljoprivredu ,a proizvodnja pada ,ljudi moji i dalje će proizvodnja padati ,to više nitko ne može zaustaviti, a uvoz će biti sve veći.
Marta Radić
prije 1 mjesec
Da , komentari ne pomažu , a da drugačije gledamo na isti problem..miskim da je to OK. Kao što se ne slažemo da cijenu kruha , šećera , mesa diktira proizvođač..proizveo on u RH više ili manje , cijenu diktira dustributeri i trgovci . Primjer cijene mlijeka , kojeg u RH nikad manje , a cijena u RH u godini dana pala cijena u maloprodaji za 7%. Tako da cijena kruha u Njemačkoj padaju ,a u RH rastu..vrlo zanimljivo...a pričamo da nema pšenice.. Trgovci i mešetari su vrlo vješti , te robu skladište i umjetno stvore nestašicu , samo da cijena raste , ali to je globalni problem , mi smo tu nemoćni. Biti će bolje netko kaže !!!
Makeba
prije 1 mjesec
Eto još jedna vijest pekari dižu cijene kruha ,jer nema pšenice žetva u Australiji je bila loša. Sad pada cijena soje , baš me zanima dal će za dva tri mjeseca porasti s obzirom da je toliko prirodnih nepogoda bilo u svijetu.
Makeba
prije 1 mjesec
Eto Žalec Andrej je dobro napisao onako kako reće iz srca ,eto nek se više javlja.
Makeba
prije 1 mjesec
Nije to uopće ieđu mene i tebe Marta mi smo nebitni, bitan je cilj kud vode te agende, i bilo bi logično na to ukazati. TI trkelji svoje ,a ja ću svoje ,pa možda nam se pridruži još 10 ljudi koji će komentirati. Ako se ne pridruži niko onda našoj poljoprivredi na spasa.
Marta Radić
prije 1 mjesec
Nitko u ovoj državi , nikome ne brani da proizvodi , pa neka ima pšenice 10 t hektar , krava 10 tis lit mlijeka , i dr to nigdje ne piše.. Ako se nekom isplati to proizvoditi..zašto ne.. ZPP propisuje potpore dohotku za održivost , imaš poticaj po hektaru , a ti proizvodi što hoćeš , odnosno što ti se tržišno isplati. Tako da je to dosta liberalan pristup i nema pritiska na seljaka što to on mora ili nemora. Očito kod nas postoji problem kod dio proizvođača , koji moraju nešto odraditi da bih zaradili potporu..e sad očito tu nastaje problem , jer svaki ima svoj stav...ali i tu nije propisano ..moraš..hoćeš ili nećeš..svaki odlučuje. Tako da sam mišljenja , da potpore u poljoprivredi su dosta fleksibilne i svaki može za sebe pronaći , što njemu odgovara. Mi očito imamo problem sa cijenama proizvoda , te ulaznim troškovima..zato proizvodnja pada...a uvoz i izvoz je normalna stvar , tu si možemo pomoći da povećamo izvoz , dignemo proizvodnju i prodamo van.. Zašto mi izvozimo mahom žitarice , valjda ih imamo za izvoz , zašto ne izvozimo mlijeko , povrće i dr Hrvatska poljoprivrefa je premala i neorganizirana ..posljedice toga mi svi osjetimo.
Marta Radić
prije 1 mjesec
Ah , tešto je to...problem je između dva uha.
Makeba
prije 1 mjesec
I zašto bi naših par mlječnih krava u RH morale dati 9000 l i više mljeka. Pustite krave neka daju 3000 litara , dajmo im malo Tensilena i neka to budu jebeno dobre SRETNE krave poticaje ZPP om.Pročitah nedavno da nema šećera odmah se sjetih Marte koja kaže ma nemaš brige uvesti će onaj iz šećerne trske. I eto vijest je cijene šećera lete u nebo. I tako mi mic po mic sve više postajemo ovisni o uvozu . I tako mi sa jedne strane ne moramo proizvoditi ,jer to ZPP potiče i nadam se u ime zelene agende ,da baš nije uzalud ta naša ovisnost o uvozu
Makeba
prije 1 mjesec
Aha porezna ipak zna da treba nešto proizvoditi, pa to je kontraidikatorno onome da ne treba proizvoditi.
Makeba
prije 1 mjesec
Da radi 100 ha zemlje možda malo više, vidjeli na marketplace trži.
Marta Radić
prije 1 mjesec
Auuu 100 tis eura..dobra cifra..taj mora da radi 100 i više hektara...porezna je najvjerojatnije učinila nadzor iz razloga što u poslovnim kljigama prikazuje minus ili malu dobit ili dohodak.. Pitanje da li sve što proizvede i proda ima račun ili ide na crno.
Makeba
prije 1 mjesec
Ja se ne bojim omjera 1 naprama tri , ali mogu trčati po livadi i ganjali leptire.
Makeba
prije 1 mjesec
Što se mene tiče mogu sutra poticaje ukinuti. Jedan moj poznanik ekolog diže blizu 100 tisuća E poticaja, promet po računu mu je 1ooo, 2000 E veći. Pošto se ne potiče proizvodnja ,? .... Nedavno žali se da ga stisnula porezna jel on je trebao po njihovim listama proizvoditi toliko i toliko tona po hektaru,a on to nije ,no sad ga traže da plati porez. Govorim Vam kako je on to rekao. Prosudite sami.
Marta Radić
prije 1 mjesec
ZPP ne potiče proizvodnju , valjda je to svima jasno...kada se prije 20 g poticala proizvodnja , u proizvodnji se javila hiperprodukcija , te su države morale davati dodatne potpore za izvoz..odnosno država je davala 2 puta poticaj za isti proizvod..to je prošlo svršeno vrijeme..te se nemojmo vračati da se nešto mora proizvesti da bi ostvario poticaj. Danas se poticaj dobiva za mjere koje se odnose na klimu i okoliš , dobrobit životinja i dr. E sad nekom je to OK , a nekom nije. Ljudi koji sprovode ZPP dobivaju veće poticaje od onih , koji su u vremenima prije 20 godina. Velika tvrtka koja je imala 33000 hektara zemlje nije propala radi ekonomske neisplativosti , već radi politike..e sad to je druga i duga prića , koja će dobiti epilog za cca 10 g , kao i ona bjelovarska , koja je imala 150 kamiona.
Makeba
prije 1 mjesec
Da da vratiti onaj omjer 3 naprama jedan 1 poticaji 3 proizvodnja.
Farma Lužak
prije 1 mjesec
Mirta obično nemam običaj komentirati druge komentare ali ponekad treba napraviti iznimku. U Hrvatskoj ima već trideset godina zamijenjena je dogovorena ekonomija sa tržišnim gospodarstvom a u tržišnoj ekonomiji nema malih i velikih već uspješnih i neuspješnih. Šta nije najbolji primjer to sto je najveća poljoprivredna tvrtka u Hrvatskoj propala,usprkos tome što je obrađivala 33.000 hektara poljoprivrednog zemljišta. Na žalost u Hrvatskoj zbog strukture poljoprivrednih gospodarstava u kojoj prevladavaju u ratarstvu uzgoj žitarica gdje je vrlo mala zarada pi hektaru potrebno imati veliki broj hektara da bi nešto zaradio a u stočarstvu prevladava uzgoj goveda u sustavu krava tele a u ovcarstvu uzgoja janjadi a tu je dobit još manja pa je riješenje još više hektara da bi se ostvarilo čim veci prihod od poticaja. I tu počinju i završavaju svi problemi Hrvatske poljoprivrede, svi žele samo zemlju ali ne za proizvodnju već za uzgoj potpora. Riješenje je vrlo jednostavno, ograničit iznos potpora po gospodarstvu na iznos izdanih računa po gospodarstvu. I
Marta Radić
prije 1 mjesec
Uh , ovaj komentar prije točno u sridu...bez cenzure..
slobodan rajić
prije 1 mjesec
Mazanje očiju i standardna priča šefova iz bivših PIK-ova i njihovih poltrona. Mi veliki smo super produktivni, a Vi mali od 5 ha niste nizašta. Mali od 5 ha i nisu komercijalna gospodarstva, ali oni mali od 40-50-80 ha jesu komercijalni , rade za sebe,ulažu u opremu i nastoje podići prinose i produktivnost. Invest Grupa i slične Grupe su pokupili desetine hiljada jeftine državne zemlje prije 15-20 godina, to su bile dobre godine za poljoprivredu, cijene, poticaji , fondovi ...napravili su dobru akumulaciju sredstava za investicije i sada su pametni. I sada se lobiranje i dominaciju Grupa nastavlja, zašto su stali na natječaju za državnu zemlju koju najčešće rade Grupe, sramotno, pa nisu seljaci budale.Imamo li mi uopšte ministra poljoprivrede, svuda samo Majdak & Co.
Đuro Japaric
prije 1 mjesec
O kojoj poljoprivredi govore likovi iz teksta ? Nizinska Slavonija i Baranja u kojoj od Radića i Srba 1919 imamo poljoprivredna poduzeća ! Brdska Slavonija , Zagorje , Lika , Istra , Dalmacija , Otoci - USITNJENE parcele , nesređeno stanje ! A NAVODNJAVANJE , o nužnosti IZGRADNJE malih i velikih akumulacija u brdskoj Slavoniji , javno sam govorio i o tome se pisalo prije 30 godina ! Samo HDZ i SDP sa TRABANTIMA NE ZANIMA SELJAČKA POLJOPRIVREDA za koju od 92 i priznanja ove KVAZI državice u biti NISU NAPRAVILI NIŠTA , OSIM NEPROCJENJIVE ŠTETE ! Pa radi te bagre smo u RASPADAJUĆU EU ušli sa samo oko 960 tisuća ha i minimalnim stočnim fondom ! Hrvatski seljački sektor je NAJZAOSTALIJI U EU i tu bitnih pomaka nema sa POLITIČKOM GRANITUROM u Zagrebu i njihovom poljoprivrednom komorom !
SASA FRANIC
prije 1 mjesec
koliko vidim u ratarstvu je sve u redu kod nas sto se tice proizvodnje. jedino su problem male otkupne cjene i preveliki troskovi proizvodnje. znaci premala dobit. a ostatak price su mogli i skratiti .
Marta Radić
prije 1 mjesec
Odličan panel...iz kojeg se vidi kako razmlšljaju ljudi koji obrađuju hrpetinu zemlje. Veliki strojevi , dronovi , dugmići , gumbići i dr....Sve to stoji..To je američka tehnologija. No , mi smo u maloj RH , u kojoj je prosjek zemljišta mislim 8 he po subjektu , a ako izbacimo ove sa stotinama hektara , taj prosjek padne i na 4 hektara. E sad tu pričamo o nekoj drugoj tehnologiji. Cijene proizvoda diktiraju tehnologiju i ulaganja , ako nešto vrijedi , tada ulažeš više , tehnološki želiš više i dr..ti si jednostavno motiviran. Ovako HR stvarnost je drugačija. Hrvatska se mora odlučiti , kakvu poljoprivredu želi imati...američku ili hrvatsku. Polazište mora biti..da poljoprivreda nije samo proizvodnja , ona je puno više. Ona je život u ruralnim krajevi , razvoj , naseljenost , kultura , tradicija , običaji i dr. To sve možemo imati i sa poljoprivredom od 10 krava , 10 svinja , 10 hektara zemlje uz prosjećne traktore i mehanizaviju , uz par hektara povrća i dr.. No da bih ti ljudi mogli živjeti i raditi i razvijati , te ostati u ruralnim krajevima , morate u njih ulagati , ne deklarativno kao sada gdje su samo broj , već ozbiljno. Imamo primjer zemalja koje funkcioniraju na tom principu. No mi smo izabrali američki sustav , ogromne novce ulažemo u velike sustave , brdo skupe mehanizacije , što više proizvesti , sa brdo zagađivanje okoliša , gnojiva , pesticidi i dr. Sve to na uštrp manjim gospodarstvima , koji kao što vidimo ne prolaze na fondovima , poticaj čekaju po 2 godine , ako i dobe , k tome i umanjeni i dr. Ako nastavimo tako biti ćemo amerikanizirani...odnosno tabla farma xxx velika 2000 hektara i takvih 500 ...te sve oko njih pustoš ..nema ljudi.. i to je poljoprivreda. Tako da biramo sami..što želimo. Za sada nam dobro ide , da protjeramo hrvate , a uselimo neke druge.
Damir Senj
prije 1 mjesec
Nije nas pokopao traktor ili bicikl bez navodnjavanja, več preniske otkupne cijene a preskupo sjeme, gnoiva, goriva, hebicidi itd, unatoč i tuči i suši bar kod mene prinosi su iznenađujuče dobri ali otkupna cijena nikakva. Još je najgore što na taj svoj novac moraš čekati i po mjesec i pol dok otkupljivač triput sa tvonim novcima ne okrene šverc komerc kroz kupnju i prodaju strujeva i preproda ih tu preko oglas sajtova. Treba prvo educirat otkupljivače da te isplate u roku 10 dana pa onda neka vrti dalje lovu gdje hoče a ne da te vuče za nos.