Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Žetveni ostaci
  • 19.07.2021. 18:00

Koje su prednosti i nedostaci ostavljanja slame na parceli?

Pojedini ratari nakon žetve svu slamu ostavljaju na polju, bez da su je izbalirali. Kako postupati s njom da bi zemljište od nje imalo najviše koristi, otkriva nam Prof.dr Bojan Stipešević.

Foto: Maja Celing Celić
  • 3.210
  • 339
  • 0

Pojedini poljoprivrednici su proteklih dana, nakon žetve, na polju ostavili kompletan žetveni ostatak bez da su slamu balirali što je uobičajena praksa na ovim prostorima. 

Koje su prednosti i eventualni nedostaci ovakvog postupanja, otkrio nam je Prof. dr Bojan Stipešević. Kaže, takva praksa nije česta. "Koliko god nemamo više stoke, ipak ljudi nađu kupce za tu slamu. Međutim, ako je i ostave, u uslovima kada nema ništa bolje i ta organska materija dobra je iz više razloga", ističe profesor. 

Prvi razlog je je "pasaž" (promet) organske supstance u zemljištu koji je hrana mikro i makroorganizmima. Tu je i zaštita tla od isušivanja što je posebno važno u ovim sušnim godinama. Takođe, ona predstavlja zaštitu benefitnim organizmima.

"Ako i padne poplavna kiša kao ovih dana, slama obezbeđuje da može da se kreće po polju bez propadanja mehanizacije", napominje i nastavlja da je dobrobit i u, kako kaže, kakvoj takvoj sirovini za humus, a i dobar je "sunđer" za vodu.  

Negativnosti ako i ima - lako su rešive

"Neke negativnosti kao što su razvoj bolesti, usporavanje narednih operacija i slično, po meni su ustvari lako rešive. Na primer, pre prohoda naredne mašine slama može da se istarupira. Novija mehanizacija tipa no-till sejalica imaju 'crtala' i odgrtače koji uklone i onu debljine i do 20 cm iznad tla i bez problema polože seme u zemljište", ističe. 

Nedostataka nema ni kada je reč o bolestima. "Većini ne odgovara da se razvija na ostacima useva nego traže živog "domaćina", a mrtvu materiju, u ovom slučaju žetveni ostatak ionako 'jedu' razlagači, saprofiti, koji po pravilu nisu uzročnici bolesti, a svojim življenjem u tom prostoru čak i potiskuju patogene organizme", objašnjava ovaj stručnjak. 

Polje snimljeno nakon nevremena

Dobrobit je i to, nastavlja, da se raspadom takve organske supstance osiguravaju hraniva kao što je fosfor, kalijum te ostali makro i mikroelementi. "Ako je reč o leguminozama, onda je tu i azot i to lako pristupačniji za sledeće useve jer je iz raspadnute organske materije, a ne iz 'matriksa tla'. Ono je tada manje podložno gubitku ispiranjem, eolskom erozijom i sl.", naglašava.

"Prema tome, ko nema potencijalne kupce za slamu, neka je pokuša samo što više usitniti ili čak i u žetvi da digne heder do klasa, da ostane uspravno koliko može te se sama lagano razgrađuje ili da je kad tad inkorporira u zemlju malo bolje", savetuje dodajući da je dovoljno tanjiranje na pet do šest centimetara, kojim će ona da se lagano pomeša sa tlom kako bi razlagači bili u kontaktu sa "hranljivom podlogom" koju joj slama pruža.

U buduće bolja organizacija sa žetvenim ostacima

U budućnosti Stipešević preporučuje bolju organizaciju ruralne sredine, gde će trećina slame ostati na parceli, trećina ide u štale, a trećina u bio-gasne pogone, odakle se opet dobijeni digestat, a iz štala stajnjak i ponovo vraćaju nazad na polja.

"I eto rešenja energetske krize, gladi, životinjske gladi i zaštite životne sredine sve u jednoj odluci koju je EU, već i donela", zaključuje. 

U svakom slučaju, upozoravamo da je spaljivanje najgore moguće rešenje kada su u pitanju žetveni ostaci. Osim što na taj način ugrožavate ljudske i živote divljih životinja, kao i imovinu, uništavate mikrofloru i faunu u delu oraničnog sloja čime se gubi potencijalna organska masa. 

Pališ strnište? Sam si sebi najveći neprijatelj!

U slučaju da ste nakon žetve pokupili slamu sa njive, trebalo bi što pre da obavite ljuštenje strništa, agrotehničku meru koja takođe ima puno dobrobiti, a o čemu će više biti reč u narednim danima na našem portalu. 


Tagovi

Žetveni ostaci Slama Tanjiranje Zaoravanje Bojan Stipešević Organska materija Dobrobit Nedostaci


Autorka

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Poljoprivrednici u Vojvodini ostali su bez subvencija za gorivo za prolećnu setvu zbog nemarnog i nestručnog upravljanja u informacionom sistemu Ministarstva poljoprivrede e-agrar, saopštila je politička organizaacija Akcija progresivne Voj... Više [+]