Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Žuti zvjezdan
  • 26.02.2023. 12:00

Koja je najrjeđe gajena krmna kultura velikih prednosti?

Ne samo što daje kvalitetnu krmu, odnosno sijeno, već zahvaljujući jakom granatom korijenovom sistemu dobro vezuje i štiti zemljište od erozije, te se gaji i na zemljištima sa većim nagibom.

Foto: Depositphotos/Mayerberg
  • 182
  • 26
  • 0

Žuti zvjezdan poznat je kod naših proizvođača i kao smiljkita. Živi šest do sedam godina, a iskorištavanje je do četvrte godine. Daje godišnje tri ili četiri otkosa. Gaji se u čistoj kulturi, ali češće u smiješi sa travama jer ima polupolegljivo, granato stablo, koje dostiže visinu 50 - 70 cm, sa dosta kvalitetnog lista.

Ne samo što daje kvalitetnu krmu, odnosno sijeno, već zahvaljujući jakom granatom korijenovom sistemu dobro vezuje i štiti zemljište od erozije, te se gaji i na zemljištima sa većim nagibom. Na korijenu ima dosta kvržičnih bakterija (Rhizobium ssp.), koje vezuju slobodan azot iz vazduha i obogaćuju zemljište tim važnim hranljivim elementom i do 200 kg/ha. Smatra se cjenjenijom medonosnom biljkom.

Odlično uspijeva na višim nadmorskim visinama

Skoro je redovna komponenta smiješa prirodnih sastojina livada i pašnjaka. Počeli su ga gajiti napredni poljoprivrednici, uviđajući njegove visoke prednosti na visinama i do 2.800 m nadmorske visine gdje nije mogla da uspijeva nijedna druga kulturna mahunarka. U 100 kg zelene mase sadrži 4,5 kg svarljivih bjelančevina, dosta karotina β i vitamina C.

Odlično regeneriše, kako poslije ispasanja tako i poslije košenja. Rijetko ga napadaju bolesti, jer sintetiše neke antibiotske supstance. Ishranom preživara svježom zelenom masom ne izaziva nadun, te su brige odgajivača stoke manje.

Uslovi uspijevanja

Žuti zvjezdan je rasprostranjen preko 650 s.g.š. i preko 2.500 m nadmorske visine. Sjeme klija na tri do 40 stepeni, a niče na pet do 60 stepeni. Mlade biljke podnose mraz - 4 do - 50, a odrasle - 230. Sušu dobro podnosi zahvaljujući jakom korijenovom sistemu, također i plavljenje čak do 30 dana, kao i temperaturna kolebanja.

Nije probirač zemljišta. Uspješno raste kako na težim tako i na lakim zemljištima kisele i alkalne reakcije (pH = 4 - 9). Srednji je kompetitor (konkurent za vodu, hranu, svjetlost i životni prostor). Odličan je kao komponenta kulturnih travnjaka. Dobro podnosi košenje, gaženje mašinama, stokom, kao i ispašu.

Tehnologija proizvodnje

Pošto se u početku sporo razvija treba da dođe poslije kultura koje ostavljaju nezakorovljeno zemljište. Dobro uspijeva poslije đubrenih okopavina, strnih žita i vještačkih travnjaka. Poslije razoravanja zvjezdana gajiti kulture s plitkim korijenom, jer su dublji slojevi osušeni i siromašni.

Ostavlja nezakorovljeno zemljište (Foto: Wikimedia commons/Matt Lavin)

Ako se usjev zasniva u toku jeseni, onda se obrada zemljišta mora obaviti u toku avgusta ili početkom septembra. Ukoliko se sije u proljeće, osnovna obrada zemljišta izvodi se u toku oktobra ili početkom novembra. Dubina osnovne obrade može biti na dubokim zemljištima 30 - 35 cm, na plitkim i erodiranim terenima 20 - 25 cm.

Pri površinskoj pripremi zemljišta važno je da se površinski sloj dobro usitni i da bude povoljne vlažnosti. Najsigurnije, najtačnije i najracionalnije đubrenje odredit ćemo ako obavimo analizu zemljišta.         

Najviše traži fosfora

U zasnivanju žutog zvjezdana potrebno je osigurati po hektaru:

  • N = 40-50 kg (60 - 70 kg za gajenje u smiješi s travama)
  • P2O5 = 80-100 kg
  • K2O = 50-70 kg

U osnovnoj obradi (oranju) pri zasnivanju, unijeti u zemljište 300 kg/ha NPK 8:24:16. Pred sjetvu unijeti u zemljište 150 kg/ha NPK 15:15:15.  

Treba znati da ova biljka, osim fosfora (P2O5) i kalijuma (K2O), dosta traži i kalcijum (Ca2+). S obzirom na navedeno pri zasnivanju žutog zvjezdana, uz agrohemijsku analizu zemljišta, korektivno izvesti sa osnovnim đubrenjem i dodatak krečnjaka. Rano u proljeće ili krajem zime može se upotrijebiti azot za prihranu, u količini 30 - 40 kg/ha. U toku jeseni dodaje se 50 - 60 kg/ha fosfora i kalijuma. Treba znati, ukoliko se gaji radi sjemena, pored osnovnih makroelemenata, povoljno reaguje na đubrenje i mikroelementima (Zn, Mo, B).

Sjetva je u toku septembra, najbolje krajem avgusta do polovine septembra ili rano u proljeće (mart), eventualno april, a u brdsko-planinskim predjelima kasnije u proljeće. Izvodi vrstačno, gustoredo, na međurednom rastojanju 12 - 16 cm, a za proizvodnju sjemena na 25 - 30 cm. Pošto se obično sije u smiješi, trave se siju poprijeko na redove zvjezdana. Koriste se travne vrste poput ježevice, bezosnog vlasena, mačjeg repa, livadskog vijuka, engleskog ljulja, crvenog vijuka i prave livadarke.

Najbolje je upotrijebiti sjeme staro godinu dana

Dubina sjetve je jedan do dva centimetara, a najbolje do jednog. Ova dubina se može postići sijanjem neposredno po površini dobro usitnjenog, ravnog i slegnutog zemljišta. Nakon sjetve zemljište povaljati, izuzev ako nije previše vlažno. Količina sjemena za sjetvu je 10 - 12 kg/ha, a u smiješi sa travama 10 kg/ha.

Savremenim sijalicama norma sjetve se smanjuje na sedam do osam kg/ha. Najbolje je upotrijebiti sjeme staro godinu dana, jer žuti zvjezdan ima veći procenat tvrdih zrna, iz kog razloga se radi paranje sjemenjače sjemena skarifikatorima ili propuštanjem sjemena preko šmirglovanog platna, tako da se sjemenjača povrijedi i voda lakše prodire unutra.

Poslije sjetve, kao što je istaknuto, povaljati zemljište. Može se valjak primijeniti priključivanjem uz sijalicu, čime se izbegava još jedno gaženje i postiže jeftinija proizvodnja. Ukoliko se prije nicanja pojavi jača zemljišna pokorica, treba je razbiti rebrastim valjkom ili navodnjavanjem kišenjem. Često drljanje nije dobro, jer je žuti zvjezdan veoma osjetljiv na protresanje njegove "krunice".

Ne napadaju ga paraziti kao Cuscuta epilina i C. europea ili Orobanche rod i sl., ali ne i C. campestris i dr.

Korištenje

U prvoj godini biljke žutog zvjezdana se sporije razvijaju, a kasnije kada se korijen dobro razvije rastu brže i prinosi su znatno veći. U prvoj godini iznose dvije do tri t/ha sijena sa jedan do dva otkosa, a od druge do četiri godine pet do osam t/ha sijena sa dva do četiri otkosa.

Koristi se zelena krma, sijeno ili silaža. Ako se gaji u smiješi, može se koristiti i kao paša. Gajen sam najčešće se koristi kao sijeno, rjeđe kao zelena stočna hrana ili silaža. Za zelenu stočnu hranu rijetko se koristi zbog gorkih materija, jer je u tom slučaju preživari nerado jedu. Sušenjem u sijeno gorčina se dekomponuje. Košenje žutog zvjezdana za sijeno vrši se u fazi punog cvjetanja, a u smiješi sa travama prema vremenu dospijevanja preovlađujućih travnih komponenti. U smiješi dobro se i silira, tako da siliran gubi gorčinu.

Za stoku se ne koristi kao zelena hrana već osušeno sijeno (foto: Wikimedia commons/Robert Flogaus-Faust)

Sijeno je vrlo kvalitetno, jer ima i visoku svarljivost uslijed malo celuloze. Naročito je dobro za muzne krave (mlijeko ima dosta karotina). Za sjeme se ostavlja drugi otkos. Prilikom sušenja mahune brzo pucaju i osipanje je vrlo veliko.

Prinos zelene krme iznosi 30 - 40 t/ha, sijena pet od osam t/ha i sjemena 300 - 600 kg/ha. Međutim, prinos sjemena se može ostvariti u količini i 900 do 1.000 kg/ha. Dr Borivoje Mišković (1986.) navodi da su prinosi sijena smiljkite od druge do četvrte godine sa tri do četiri otkosa sedam do osam t/ha.


Povezana biljna vrsta

Smiljkita roškasta

Smiljkita roškasta

Sinonim: - | Engleski naziv: Birds foot trefoil | Latinski naziv: Lotus corniculatus L

Smiljkita roškasta višegodišnja je biljka visine 5 – 40 (60) cm. Stabljika je polegla ili se uzdiže. Listovi su sastavljeni od 5 duguljasto-jajolikih liski koje su na vrhu... Više [+]

Tagovi

Žuti zvjezdan Smiljkita Uzgoj žutog zvjezdana Krmna kultura Sjetva žutog zvjezdana Sijeno žutog zvjezdana


Autor

Stanko Nekić

Više [+]

Diplomirani inženjer agronomije, specijalizovan za voćarstvo, vinogradarstvo, ratarstvo, povrtarstvo i fitomedicinu.