Hibrid pšenice nastaje križanjem dvije sorte, gdje dolazi do izražaja hibridna snaga, koja se prije svega ispoljava u visokom i stabilnom prinosu zrna.
Ratare uskoro očekuje optimalan rok za sijanje pšenice pa samim tim i odabir sorti. Osim njih, pojavila se i hibridna pšenica, u koju poljoprivrednici još uvijek nemaju povjerenje.
Na tržištu se nalazi bogata ponuda sorata, međutim potencijal i rodnosti se ni približno ne iskoriste. Pri izboru sortimenta moraju se prije svega sagledati potrebe i veličina gazdinstva.
"Ne treba sijjati pšenicu za ishranu stoke, ako je već za to namijenjen ječam i tritikal, a to se kod nas dosta tako radi. Pri izboru treba birati sorte koje odgovaraju određenom mikroklimatu", savjetuje stručnjakinja Svetlana Zlatari.
Umjesto 250-300 kg/ha sjemena, norma kod hibridne pšenice je 80-100 kg/ha, odnosno 150-170 klijavih zrna po metru kvadratnom.
Pored sorti, posljednje dijve godine pojavila se i hibridna pšenica. Nepovjerenje vlada kada je riječ o odnosu količine sjemena za sjetvu i prinosa koji se može postići sjetvom hibrida.
"Hibrid pšenice nastaje križanjem dvije sorte, gdje dolazi do izražaja ta hibridna snaga koja se prije svega ispoljava u visokom i stabilnom prinosu zrna, dobroj tolerantnosti na bolesti, dobroj fotosintezi zahvaljujući većoj lisnoj površini, velikom broju sekundarnih stabala - intezivnom bokorenju, koje čini preko 15 produktivnih stabala po biljci, velikom broju dobro nalivenih zrna, većoj masi, dobro razvijenom korijenovom sistemu i maloj sjetvenoj normi", objašnjava Zlatarićeva.
Foto: Jasna Bajšanski
Izvori
Autorica
