Hibrid pšenice nastaje ukrštanjem dve sorte, gde dolazi do izražaja hibridna snaga, koja se pre svega ispoljava u visokom i stabilnom prinosu zrna.
Ratare uskoro očekuje optimalni rok za setvu pšenice, pa samim tim i odabir sorti. Osim njih, pojavila se i hibridna pšenica, u koju poljoprivrednici još uvek nemaju poverenje.
Na tržištu se nalazi bogata ponuda sorata, međutim potencijal i rodnosti se ni približno ne iskoriste. Pri izboru sortimenta moraju se pre svega sagledati potrebe i veličina gazdinstva.
"Ne treba sejati pšenicu za ishranu stoke, ako je već za to namenjen ječam i tritikal, a to se kod nas dosta tako radi. Pri izboru treba birati sorte koje odgovaraju određenom mikroklimatu", savetuje Svetlana Zlatarić iz Poljoprivredne stručne službe Šabac.
Umesto 250-300 kg/ha semena, norma kod hibridne pšenice je 80-100 kg/ha, odnosno 150-170 klijavih zrna po metru kvadratnom.
Pored sorti, poslednje dve godine pojavila se i hibridna pšenica. Nepoverenje vlada kada je reč o odnosu količine semena za setvu i prinosa koji može da se postigne setvom hibrida.
"Hibrid pšenice nastaje ukrštanjem dve sorte, gde dolazi do izražaja ta hibridna snaga koja se pre svega ispoljava u visokom i stabilnom prinosu zrna, dobroj tolerantnosti na bolesti, dobroj fotosintezi zahvaljujući većoj lisnoj površini, velikom broju sekundarnih stabala - intezivnom bokorenju, koje čini preko 15 produktivnih stabala po biljci, velikom broj dobro nalivenih zrna, većoj masi, dobro razvijenom korenovom sistemu i maloj setvenoj normi", objašnjava Zlatarićeva.
Foto: Jasna Bajšanski
Povezana biljna vrsta
Izvori
Tagovi
Autorka