Stručnjak za poljoprivrednu proizvodnju i poljoprivrednu tehniku Jan Babka savjetuje o uzgoju i zaštiti uljane repice i kako da se riješite repičinog sjajnika, rutave bube, repičine pipe i drugih štetočina.
Sudeći po padavinama proteklih mjeseci, ove godine se čeka odličan rod uljane repice. Međutim, kako savjetuje stručnjak za poljoprivrednu proizvodnju i poljoprivrednu tehnologiju Jan Babka, neophodno je na vrijeme zaštiti usjeve ove uljarice od štetočina i bolesti koje joj prijete tokom i nakon perioda cvjetanja. Posebno treba obratiti pažnju na sljedeće štetočine:
Repičin sjajnik (Meligethes arneus) preferira vrste iz porodice kupusa, a uljanu repicu posebno. Javlja se pred samim cvjetanjem. Glavna hrana mu je polen, te dok su cvjetovi zatvoreni gricka pupoljke dok ne dođe do prašnika, usput uništavajući čitave cvjetove.
Može napraviti velike štete do samog cvjetanja repice, kada kultura procvjeta, prašnici su insektu "kao na tacni" i ostale dijelve biljke ne dira. Čak može biti i koristan dok se kreće sa cvijeta na cvijet, usput ih oprašujući. Prošle godine ovih bubica nije bilo u tolikom broju. Ne prave velike probleme ukoliko se tretmani vrše redovno.
Jedna od polifagnih štetočina koja također pravi problem ratarima u periodu cvjetanja repice je rutava buba (Tropinota hirta). Ona se hrani cvjetovima svih biljaka. Pojede cijeli cvijet, sve do stabljike. Ne pravi probleme samo ratarima koji gaje uljanu repicu već i voćarima, povrtarima i ljudima u rasadnicima.
"Javlja se periodično jer nije usko vezana za agroekosistem i često prezimljava u prirodi stoga u godinama kada se prenamnoži, može napraviti velike štete poljoprivrednicima. Dobra vijest je ta, da prošle godine nije zabilježena u značajnom broju", kaže Babka.
"Izuzetno je nezgodna za tretmane iz razloga što je aktivna kada su i pčele, pa ne možete vršiti tretmane pesticidima, a da ne naškodite pčelama. Također, zbog svog 'bundastog' tijela, same hemikalije ne mogu doći do njenog disajnog sistema jer se pesticidi zadržavaju na silnim dlačicama koje ima svuda po tijelu i izuzetno ju je teško suzbiti na ovaj način", objašnjava poljoprivredni stručnjak.
Dobra stvar je, kako kaže, što rutava buba napada samo ivične dijelove parcela. Stoga savjetuje proizvođačima da repicu siju cjelovito, odnosno da ne rasparčavaju parcele pod ovom kulturom, već da je siju na veće njive kao dodatni vid zaštite od ove štetočine.
"Važno je istaći da uljana repica cvjeta početkom maja i da je to skoro pa jedini cvijet na njivama i stoga sve štetošine koji se hrane cvjetovima ali i oprašivači pohrle ka poljima ove kulture. Sve ostale biljke na njivama cvjetaju kasnije, stoga je tu uvijek najveća gužva, i štetočina i samih oprašivača dok ne procvjetaju ostale vrste", kaže naš sagovornik i dodaje da zato treba biti oprezan i biti opskrbljen znanjem.
Repičina pipa ljuskarica je, kako Babka kaže, također štetočina koju treba pomenuti i javlja se u drugoj polovini vegetacije ove kulture. Kao što joj samo ime kaže, ovaj insekt svoja jajašca polaže nakon cvjetanja, u novoformirane plodove repice - ljuske. Može biti izuzetno nezgodna kada su pitanju tretmani protiv nje jer su biljke velike od jednog do 1,5 metara i praktično je nemoguće traktorom ući u njivu kako bi se izvršio tretman.
Kada se govori o tretmanima protiv nje, loša vijest je ta, što ova štetočina ima izuzetno široku ekološku valencu i toleriše raznorazne životne uslove. S druge strane dobra vijest je da trenutno ne predstavlja veliku opasnost po proizvođače, ali će se to svakako promijeniti ako se povećaju i same površine pod uljanom repicom.
Pored insekatskih štetočina, također je važno naglasiti i uticaj raznih vrsta parazita koji mogu uzrokovati bolesti biljaka uljane repice. Phoma je jedna od takvih bolesti. Javlja se u jesen, ali i na proljeće.
"Kako bi se phoma suzbila preporučujem preventivne tretmane fungicima u kombinaciji s tretmanima protiv repičine pipe kao najefikasniju zaštitu protiv obje štetočine", savjetuje stručnjak.
Naš sagovonik napominje da je ova bolest prisutna u prvoj polovini vegetacione sezone repice, stoga se može uspješno suzbiti ako se poštuju savjeti stručnih lica.
Sklerocinija, alternarija i homopsis su bolesti koje se javljaju na proljeće i ljeto, u drugoj polovini vegetacione sezone kada su biljke već velike preko jedan metar i praktično je nemoguće zaći u njivu traktorom kako bi se repica prskala. Generalno gledano, biljne bolesti koje zahvataju uljanu repicu nisu toliko ekonomski devastirajuće i moguće je uspješno ih kontrolisati, za sada.
"Skrenuo bih pažnju ratarima na činjenicu da repicu moraju propisno sijati kao glavnu preventivu mjeru od zaraze patogenima. Mnoga gazdinstva siju repicu gušće nego što je to potrebno, te je mikroklima vlažnija, gusto zbijene biljke se ponašaju kao zid umjesto kao špalir, smanjeno je provjetravanje i tako predstavljaju idealno stanište mnogih patogena, između ostalog i ovim koji uzrokuju pomenute bolesti", pojašnjava naš sagovornik.
"Također, može se desiti da biljka repice kada ima dovoljno vlage i đubriva u zemljištu toliko brzo poraste da stablo puca zbog nejednakog rasta kore i unutrašnjosti, čime se otvaraju pukotine za brojne patogene i saprofite. Takvi slučajevi nisu toliko česti, ali ih je važno pomenuti", zaključuje Babka i dodaje da zato preporučuje ratarima da neposredno prije cvjetanja urade tretman protiv repičinog sjajnika u kombinaciji sa nekim fungicidom.
Povezana biljna vrsta
Sinonim: - | Engleski naziv: Swede rape, oilseed rape | Latinski naziv: Brassica napus L. (Partim)
Uljana repica proizvodi se zbog dobivanja ulja. U sjemenu uljane repice ima oko 20 % bjelančevina. Ranije je ulje uljane repice korišteno za osvjetljenje i mazivo, a potom u... Više [+]Tagovi
Autorica
