Kada soju sijati prije kukuruza?

Sjetva soje preklapa se sa sjetvom kukuruza jer i jedna i druga kultura imaju slične uvjete po pitanju temperature tla i početnih agroekoloških uvjeta za nicanje i početni porast pa se često dogodi da ratari koji siju i jednu i drugu kulturu, prednost daju kukuruzu.

No, kod soje se za termin sjetve treba odlučiti ovisno o njenoj klijavosti, kaže dipl. ing. agr. Siniša Hrgović, ujedno i ratar.

"Zna se desiti da imamo lošu klijavost i energiju klijanja, a što ovisi o tome kakva je bila jesen, berba, skladištenje zrna. U proljeće se naglo gubi energija klijanja zbog čega je pametnije pričekati da se tlo više zagrije pa se tada daje prednost kukuruzu. No, u slučaju da je klijavost dobra, uvijek bih dao prednost soji", kaže Hrgović pojasnivši i razlog. 

"Zato da se izbjegne vrijeme cvatnje i nalijevanja zrna u kritičnom periodu s visokim temperaturama i nedostatkom vlage jer su jedno i drugo u visokoj koleraciji."

Soja ima dug period cvatnje

Soja je specifična kultura, pojašnjava, ima dug period cvatnje, od svih klasičnih ratarskih kultura. Cvatnja je najosjetljivija faza razvoja i po pitanju temperature i po pitanju vlage, a kod ove leguminoze može trajati 35 do 45 dana, ovisno o grupi zrenja, je li ranija ili kasnija sorta. Ako su klimatski uvjeti loši, priča Hrgović, teško da neće zahvatiti ovu fazu kod soje. "Svaka ranija sjetva, u optimalnim rokovima, kada se tlo zagrije na temperaturu od 10°C pa na više, a klijavost je jako dobra, tada treba dati prednost soji jer će se tada potencijalno smanjiti lošiji klimatski period u vrijeme cvatnje."

Najsigurnije je klijavost provjeriti kod dobavljača. Ako je na granici, odnosno 80 posto, pitanje je koliko će se s kasnijim sjetvenim rokom smanjiti. Izvanredna je ako je 90 ili više posto. Također, treba paziti kada ste kupili sjeme i kako je bilo skladišteno. 

Naime, visoke temeprature u cvatnji dovode do odbacivanja cvijeta i bespovratno izgubljenog prinosa. Kada je u pitanju vlaga, ona je puno bitnija nakon cvatnje u fazi nalijevanja zrna. "S koliko vlage bude raspolagala, s toliko će naliti zrno. Ako je dovoljno, bit će 3 do 4 zrna u mahuni, a ako ne, bit će jedno ili ništa", komentira Hrgović. 

Ako se i sije nakon kukuruza, to ne bi smjelo prijeći termin nakon 5. ili 10. maja jer je u tim rokovima sjetve visoka koleracija smanjenja prinosa, kao i odstupanje od agrotehničkih normi. 

Izbjegavati sjetvu na laganim, pjeskovitim tlima

"Kod soje bi svakako trebalo izbjegavati sjetvu na laganim, pjeskovitim tlima ako nemate navodnjavanje. Na tlima gdje ne možete osigurati 150 litara vode, od 6. do 8. mjeseca je vrlo riskantno sijati soju, ona nisu pogodna za ovu kluturu", savjetuje ovaj stručnjak pojasnivši nadalje da ona uspijeva na strukturnim tlima te da je vrlo važan i pH tla. 

"Ako je on uredu, blizu neutralne vrijednosti ili od 5.5 pa na dalje, prema 7, u takvim uvjetima možete računati da će ona sama sebi stvoriti dovoljne količine azota. Također, ako se sjeme tretira određenim bakterijama, one će u simbiozi s korijenom same stvoriti dovoljne količine tog elementa kojeg je soja veliki potrošač."

Ako je pH niži od spomenutog, upozorava, tada dolazi do težeg usvajanja fosfora, elementa koji je izuzetno bitan i potreban u sličnim količinama kao i kalij, bez obzira na to ima li ga u tlu. "U tom slučaju nema stvaranja kvržičnih bakterija. Istina, soja se može proizvoditi u takvim uvjetima, ali tada poljoprivrednici moraju znati da azot moraju sami dodati, a to je danas izuzetno skupo, pogotovo u ovoj sezoni. To je pitanje ekonomske isplativosti", podsjeća. 

Dakle, treba izbjegavati kisela, lagana, propusna tla koja ne mogu zadržavati vodu. 

Prvo napravite analizu tla

Naravno, i Hrgović kao i većina stručnjaka savjetuje analizu tla jer je ona, ističe, neizmjerno bitna. Pomoću nje ćete saznati pH i rezerve u tlu te na temelju toga napraviti gnojidbu. "Ako je pH vrijednost normalna, ili pribilžno normalna, tada azot možete zaboraviti, naglasak je na fosforu i kaliju. Tada je potrebna vrlo mala količina azota u startu da se stvori i razvije. Nakon druge, treće troliske kreće nodulacija i stvaranje kvržičnih bakterija te je soja, što se tiče azota osigurala potrebno."

Gnojidba i prihrana: Zašto azotu posvetiti veliku pažnju?

Za normalan prinos na srednje plodnom tlu gdje pH vuče prema neutralnosti, 60 do 70 kg azota po ha je sasvim dovoljno. Fosfora i kalija je u tom slučaju potrebno 80 do 100 kg/ha. "Tu se može očekivati i iznadprosječni prinos", tvrdi ovaj savjetnik. 

Štedite i pravilnim izborom sorte

Soja se u našim predjelima izuzetno dobro udomaćila, imamo stabilne prinose, veliki izbor sorti od ranijih do kasnijih. Zbog aktualne situacije njena je otkupna cijena izuzetno visoka. "Do ovih je skokova bila jedna od najstabilnijih kultura po pitanju otkupne vrijednosti, nikada nije puno rasla ili puno pala. Također, prinosi su dosta visoki kod proizvođača koji su savladali agrotehniku, prate sve njene mjere, ulažu u proizvodnju, od same sjetve, sklopa do izbora sorte."

A sorta, ona može biti ranija ili kasnija, što, naravno, ovisi o regiji gdje se ova ratarska kultura sije.  

Kod uzgoja soje su, kaže, najbitniji korovi. Tu vidi veliki problem kod određenih proizvođači koji kasne s primjenom herbicida za koje kaže da ima vrlo kvalitetnih, ali se ne smije zakasniti s primjenom. "Kod kukuruza to nije tako veliki problem, postoji puno rjšenja, a kod soje samo nekoliko koje morate odraditi i ako to ne napravite na vrijeme, ona se u kombinaciji s korovom ne može izboriti". 

Upozorava da ako se korov probije, dolazi do velikog problema, kako u smanjenju prinosa, kombajniranju tako i primjesama koje nastaju nakon žetve. Stoga treba napraviti kvalitetnu zaštitu na vrijeme, eventulano se savjetovati sa strukom ako niste sigurni kada i kakav oblik zaštite napraviti.

Crveni pauk pravi najviše problema

Kada je riječ o bolestima, tu nema velikih poteškoća zbog kojih bi morali preventivno tretirati biljke. Eventualno se može javiti peronospora, koja pak nije toliko učestala jer su u vrijeme vegetacije visoke temperature. No, sve veći problem, naglašava Hrgović postaje crveni pauk koji se javlja svake godine u uvjetima kada su visoke temperature i nedostatak vlage. Kreće od rubnih dijelova parcela i širi se prema sredini, a ono što predstavlja problem je što nema registriranih preparata kojima se može suzbiti. 

"Trgovci bi trebali ishoditi registraciju akaricida koji bi mogao suzbiti crvenog pauka", opisuje uz napomenu da kada "zahvati njivu, zaustavlja razvoj i rast, što se maksimalno odrazi i na prinos."

Kretanje cijena soje na svjetskim burzama pratite na Baze podataka > Tržište > Soja 

On navodi i kako je vrijednost soje najmanja kada se prodaje sirova, te da svaki dodatni proizvod ima dodatnu vrijednost, višu od početne. Eko proizvedeno zrno je mnogo skuplje, može se lakše plasirati, bolje prodati i više zaraditi iako su prinosi nešto manji što na kraju ne mora biti nužno ako je sve napravljeno kako treba.

"I za kraj, sugeriram korištenje bio-stimulatora. Velik broj ih je već na tržištu, a oni u stresnim uvjetima značajno pomažu biljci da ih prebrodi što rezultira i potencijalno višim prinosom u odnosu na usjeve soje koji se ne tretiraju istima."