Je li BiH postala "divlje tržište" - bez adekvatne kontrole mineralnih đubriva?

Da je vlastita proizvodnja hrane značajna za svaku državu, čini se da je danas jasnije nego ikada. Nakon globalne pandemije uzrokovane virusom Covid-19, svijet već skoro dva mjeseca potresa sukob između Rusije i Ukrajine. I u ovome slučaju, posljedice su odavno već prevazišle granice tih država i poprimile daleko šire razmjere. Napad na Ukrajinu, kao značajnog svjetskog proizvođača žitarica, uticao je na formiranje i stabilnost cijena sirovina za prehrambenu industriju.

Zbog rata na istoku Evrope, ali i tržišnih sankcija koje su na snazi, trpi poljoprivredna proizvodnja širom svijeta. Farmeri se ovoga proljeća susreću i sa enormno visokim cijenama nafte koja je neophodno gorivo za mehanizaciju, ali i nezapamćenim cijenama mineralnih đubriva, čiji je Rusija značajan izvoznik kao i energenata za njihovu proizvodnju.

Domaći poljoprivredni proizvođači ove sezone moraju "dva puta razmisliti" prije nego se odluče na gnojidbu, iako znaju da bez adekvatne opskrbe usjeva hranivima ne mogu očekivati zadovoljavajuće prinose. Sve će to, bez sumnje, dodatno poskupiti proizvodnju hrane u Bosni i Hercegovini.

Očekivane posljedice

Početkom proljeća, obično odmah po okončanju zimskog mirovanja, preporučuje se prihrana ozimih žita. Struka preporučuje da se obavi onda kada se dnevne temperature ustale na oko 5°C i to sa nitratnim ili amonijsko-nitratnim formama azotnih đubriva radi njihove lakše dostupnosti za još mlade biljke. Ova prva prihrana u usjevima žita pozitivno djeluje na formiranje začetaka klasića do koje dolazi u fazi busanja, a uslov je za stabilne i visoke prinose zrna.

Druga prihrana pšenice se provodi u fazi vlatanja radi formiranja većeg broja zrna u klasu, dok se treća vrši pred samo klasanje radi povećanja kvaliteta zrna, odnosno njegovog sadržaja proteina.

"Izostanak ili nedostatna gnojidba rezultirat će degradacijom siromašnih tala, padom raspoloživosti hraniva i ukupne plodnosti tla" pojašnjava Emina Sijahović, asistentica na predmetima ishrana biljaka i fertilizacija poljoprivrednih kultura na Poljoprivredno-prehrambenom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.

U nedostatku azota, simptomi kod većine poljoprivrednih usjeva očituju se kao redukcija rasta vrha biljke i korijena te je primjetna blijeda zeleno-žuta boja donjih listova, a potom i mladog lišća. Biljke generalno zaostaju u rastu, ne formiraju dovoljnu nadzemnu masu za potrebe fotosinteze, a zbog nerazvijenog korijena ni kasnije nemaju mogućnost usvojiti potrebna hraniva i vodu.

Sve to za posljedicu ima manju biomasu, slabiji prinos, slabiju otpornost na uslove stresa, uključujući i pojavu biljnih bolesti i napade štetnika te lošiji kvalitet prinosa.

Racionalno korištenje đubriva

Kukuruz, ako nema dovoljno azota u početnim fazama razvoja, zaostaje u rastu i poprima žutu boju listova. Znakovi nedostatka azota se manifestuju prvo na starijim listovima, a zatim progresivno prema mlađem lišću. Asistentica Sijahović navodi kako zbog neadekvatne gnojidbe naši poljoprivrednici još uvijek ne ostvaruju maksimalne prinose za određene kulture poput kukuruza ili pšenice, a izostankom ove agrotehničke operacije dosadašnji osrednji prinosi bi mogli pasti na ispodprosječne.

"Generalno posmatrajući poljoprivrednu proizvodnju na globalnom nivou, ukoliko gnojidba izostane samo jedne godine došlo bi do enormnog porasta gladi u svijetu. Procjenjuje se da više od pola svjetske populacije ima hranu zahvaljujući primjeni mineralnih đubriva, a ako se ona ne budu primjenjivala prinosi bi mogli pasti i za preko 50 posto" dodala je.

Smanjenje ukupnog obima biljne proizvodnje uzrokovat će smanjenje proizvodnje stočne hrane, što će, zajedno sa rastućim cijenama, zasigurno reducirati i obim animalne proizvodnje i uzrokovati smanjenje stočnog fonda. Za krajnje potrošače ovo znači rast cijena svih prehrambenih proizvoda na tržištu.

Kakvo je stanje na tržištu stočne hrane u jugoistočnoj Evropi?

Za ekonomski opravdanu primjenu mineralnih đubriva, posebno u ovoj godini kada su njihove cijene iznimno visoke, gnojidba se mora planirati i obavljati prema rezultatima analize tla. Samo na taj način moguće je racionalno koristiti skupa mineralna đubriva, naglašava naša sagovornica.

Kakva đubriva uvozi BiH ?

Nedavno su se u susjednoj Srbiji pojavile izvjesne kontroverze u vezi sa deklarisanjem mineralnih đubriva ili njihovim kvalitetom. Pored ionako visokih cijena, u februaru je otkriveno da su poljoprivredni proizvođači obmanuti tako što im je prodato NPK đubrivo sa dvostruko manjim sadržajem kalija u odnosu na ono što je navedeno na ambalaži.

Naime, u Srbiju je od septembra 2021. godine do kraja januara ove godine ovezeno više od 30.000 tona NPK 16:16:8, koji je prepakovan i prodavan kao NPK 16:16:16, koji ima veći sadržaj kalija, a time i višu cijenu, prenosi nova.rs. Zabilježen je slučaj i uree čiji su kvalitet farmeri dovodili u pitanje, zbog neobičnog prašenja prilikom primjene - kao da su rasipali kreč, a ne azotno đubrivo.

Kakav je kvalitet đubriva koje uvozi Bosna i Hercegovina teško je ustanoviti budući da su institucije uglavnom nijeme na ovo pitanje, iz Uprave za zaštitu zdravlja bilja BiH na naš upit nisu imali odgovor. Iako je na službenoj stranici Federalne uprave za inspekcijske poslove navedeno da je kontrola kvaliteta đubriva na tržištu FBiH u nadležnosti poljoprivrednog inspektorata, glavni federalni poljoprivredni inspektor tvrdi kako je kontrola kvaliteta đubriva u nadležnosti tržišnog inspektora.

Kontaktirali smo i Federalni zavod za poljoprivredu, iz koga kažu kako oni ne vrše analize đubriva - "time se bave kolege iz agropedološkog zavoda", odakle 'pak kažu kako ispituju đubriva samo prema deklaraciji proizvođača i to da su certificirani samo za fosforna i kalijeva đubriva.

Nezvanično saznajemo da su u laboratorijama Federalnog zavoda za agropedologiju, od početka ove godine, izvršene analize tek dva uzorka mineralnih đubriva. Da li je i neko od ovdašnjih uvoznika i distributera iskoristio lošu kontrolu kvaliteta robe na tržištu i cijene koje neprestano divljaju kako bi se dodatno okoristio preko leđa poljoprivrednika, također, zasad ostaje nepoznanica, jer dobiti odgovore iz nadležnih institucija zahtijevat će duže čekanje.

Jasno je samo da, dok nadležni prebacuju odgovornost jedni na druge, u ovoj teškoj godini, poljoprivrednici postepeno stežu kaiš i gledaju u nebo - nadajući se povoljnim agrometeorološkim uslovima u predstojećoj vegetacionoj sezoni.