Reč je o 6,5 milijardi kilograma manje na ukupnoj površini od 1,71 miliona hektara obrađenih. Talas poskupljenja je pokrenut.
Suša u Italiji je smanjila procenu roda pšenice. Očekuje se da će biti manje 15 odsto ove, za tu zemlju, važne žitarice. Koldireti, organizacija poljoprivrednih proizvođača na nacionalnom i evropskom nivou, objavila je procenu na osnovu početka žetve u regiji Pulja gde su požnjevene prve parcele pod durum pšenicom.
Ista situacija je u svim regijama. Pad prinosa od 10 odsto očekuje se na severu od Emilije Romanje do Veneta, dok bi za centralne regije pad mogao da iznosi između 15 i 20 odsto. Na jugu bi on mogao biti još veći, između 15 i 30 odsto.
Reč je o 6,5 milijardi kilograma manje na ukupnoj površini od 1,71 miliona hektara obrađenih od kojih na durum pšenicu za testeninu otpada 1,21 mil. ha, a hlebnu za hleb i keks više od pola miliona hektara.
Proizvođači su bili opterećeni povećanjem inputa u rasponu više od 170 odsto za đubriva i gotovo 130 odsto za dizel gorivo.
U jednom od četiri slučaja troškovi premašuju prihode od durum pšenice koja u Italiji kotira po ceni od 55 centi po kilogramu, a hlebne 45 centi/kg.
Sve je to pokrenulo talas poskupljenja i sada se kilogram hleba umesto za prosečnih 2,7 prodaje za 5,4 evra. Tamo su cene počele da divljaju još u martu kada smo pisali o rekordnim iznosima za ovu osnovnu namirnicu.
U ovom trenutku se već oseća deficit kod mnogih sirovina i proizvoda kao što su hleb, keks, slatkiši i testenina.
Slična situacija je i na svetskom tržištu gde se procenjuje da će se globalna proizvodnja ove žitarice za 2022/23. godinu smanjiti na 769 miliona. Najviše zbog smanjenja u Ukrajini sa procenjenom količinom od 19,4 miliona tona, što je oko 40 odsto manje od 33 miliona tona koje su očekivane.
Prema Koldiretijevoj analizi najnovijih podataka Međunarodnog veća za žitarice (IGC) ističu da je u Rusiji porasla procena žetve ove ratarske kulture za 2,6 odsto i dostigla 84,7 miliona. Oko polovine namenjeno je izvozu (39 miliona tona).
Trenutna situacija može da naruši svetsku geopolitičku ravnotežu jer zemlje poput Egipta, Turske, Bangladeša i Irana kupuju više od 60 odsto svoje pšenice od Rusije i Ukrajine, ali i Liban, Tunis, Jemen kao i Libija i Pakistan u velikoj meri zavise od zaliha iz dve zemlje.
Ova italijanska organizacija navodi da u Evropskoj uniji nivo samoodrživosti proizvodnje varira, a Evropska komisija naglašava važnost ulaganja u poljoprivredu kako bi se smanjila zavisnost od inostranstva i ne podvrgne uceni hranom.
U svom saopštenju pišu kako je Italija posebno primorana da uvozi poljoprivredne sirovine. Tvrde kako su naknade farmerima niske, a pored toga, u poslednjih deset godina beleže gubitak jednog od deset polja.
Naglašavaju da je neophodno intervenisati kako bi se obuzdali skupi energetski i proizvodni troškovi, kako trenutnim intervencijama za spas kompanija tako i za planiranje budućnosti nacionalnog poljoprivrednog sistema.
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autorka