Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Heljda
  • 08.01.2017. 08:00

Heljda - medonosna, otporna, bogata nutrijentima

Heljda je poznata i pomalo zaboravljena pseudožitarica velike nutritivne vrijednosti. Otporna na teže klimatske uvjete, nema štetnike, idealna je za ekološki uzgoj.

Foto: pixabay.com
  • 2.876
  • 615
  • 0

Heljda (Fagopyrum esculentum) pripada porodici dvornika (Polygonaceae), a njezin nazovj potječe od grčke riječi phagos - bukva i pyros - pšenica, zbog velike sličnosti sjemenki heljde i bukve.

Narodna imena heljde još su: elda, elida, helda, jelda, elja, jeljda, hajda, hajdina. Jedna je od najpoznatijih pseudožitarica (nisu prave žitarice). Ova pomalo zaboravljena kultura potječe iz srednje i sjeveroistočne Azije, u Europu je donesena preko Mongola.

Uspješno uspijeva na višim nadmorskim visinama gdje se uzgaja kao glavna kultura, dok na nižim područjima ona je postrni (naknadni) usjev. Danas joj se polako vraća popularnost zbog okusa, inovacije u prehrani, ali najviše zbog njezinog povoljnog djelovanja na ljudsko zdravlje.

Heljda zasjenjuje korove

Vretenastog korijena s razvijenim korjenčićima, koji doseže dubinu od 90 do 120 cm u tlo. Stabljika je uspravna i razgranata, a može narasti od 30 do 150 cm, u nekim slučajevima čak i do 300 cm, što ovisi o vrsti i uvjetima uzgoja. Može biti zelene ili crvene boje (zbog sadržaja antocijana), a dozrijevanjem postaju smeđe do tamnoljubičaste. Listovi srcolikog oblika i smješteni su nasuprotno na stabljici. Oni su veliki (5 do 10 cm), pa heljda svojim rastom zasjenjuje korove i onemogućuje im rast.

Na biljci se razvije oko 1.500 do 2.000 bijelih ili svijetlo ružičastih cvjetova i skupljeni su u grozdasti cvat. Biljka je stranooplodna. Plodovi sazrijevaju 25 do 30 dana nakon početka cvatnje. Plod je trobridni oraščić dugačak 5 do 6 cm, a sjemeni omotač jest 20 do 40% ukupne mase ploda. Sjemenka se nalazi unutar ljuske i sličnog je oblika, tamnosmeđe boje.

Manji prinosi, ali podnosi nepovoljne uvjete

Prednost heljde u odnosu na druge žitarice jest njezina sposobnost rasta u nepovoljnijim uvjetima, no dosta je podložna vremenskim prilikama i njezini su prinosi manji pa se uzgaja na manjim površinama. Hrvatski prinosi su oko 2 t/ha kao glavni usjev, a 1 do 1.5 t/ha kao postrni usjev.

Prema istraživanjima, ako se heljda uzgaja kao glavni usjev (rano proljeće), razvija se veća lisna površina, ukupna masa i veći prinos, no postoji opasnost od kasnijih mrazeva, nižih temperatura ili polijeganja usjeva. Kasnija sjetva (postrni usjev) obilježena je nedostatkom vlage u vrijeme klijanja i daljnjeg razvoja, uz kratko asimilacijsko razdoblje i formiranje manjeg broja cvjetova i plodova.

Nutritivna vrijednost heljde

Heljda se može koristiti na dosta načina, primjerice kao čaj od osušene biljke te od sjemenki heljde i kao kaša za jelo. Na tržištu se nalazi veliki broj raznih proizvoda od heljde za prehranu ljudi, a to su: integralno heljdino brašno, brašno ljuštene heljde, tjestenina, heljdine pahuljice i med koji je tamnije boje aromatičnog okusa i mirisa. Od heljdinih ljuskica proizvode se vrlo cijenjeni jastuci.

Listovi se mogu upotrebljavati svježi ili kuhani kao špinat. Svježi nisu posebno ugodnog okusa, ali se okus poboljšava kuhanjem. Listovi su bogati rutinom i vrlo su zdrav dodatak prehrani. Sjemenke heljde mogu se namočiti preko noći u toploj vodi kako bilse lakše probavile.

Heljda je visoko nutritivna namirnica. Sjemenka heljde sadrži oko 75% ugljikohidrata, 13% bjelančevina, 2.5 % masti, 1.5% vlakana i 1.5% mineralnih tvari. U usporedbi sa žitaricama, heljda ima više vitamina i minerala. Od vitamina je zastupljena gotovo cijela skupina B kompleksa, u najvećoj količini niacina i pantotenske kiseline. Od minerala najviše ima kalija, fosfora, magnezija, željeza, cinka, bakra i selena.

Zrno heljde sadrži aminokiseline koje su potrebne ljudskom organizmu, posebice lizinom i argininom koje su manje prisutne u pšenici i drugim žitaricama, a u heljdi se nalaze čak dvostruko više nego u zrnu pšenice. Heljda sadrži veliku količinu bioflavanoida rutina (vitamin P) koji ima antioksidacijska svojstva. On pomaže kod sprječavanja krvarenja te kod jačanja otopornosti i elastičnosti kapilara i krvnih žila, pa je idealan za kardiovaskularne bolesnike.

U heljdi nije prisutan gluten pa se preporučuje za prehranu osoba oboljelih od celijakije i alergičnih na gluten. Znanstvena istraživanja dokazuju da prehrana heljdom dovodi do snižene razine kolesterola i smanjuje razinu glukoze u krvi, pa ju mogu koristiti i dijabetičari. Heljdin čaj koristi se u liječenju krvnih žila, reume, povišenog krvnog tlaka i dijabetesa. Integralno brašno koristi se u pripremi različitih obloga kod liječenja kožnih problema.

Organska gnojidba heljdom

Zelena masa heljde služi kao siderat u organskoj gnojidbi, dok je slama idealna za prostirku. Ako se spaljuje slama i omotač, dobije se pepeo s dosta kalcija koji se može iskoristiti za poboljšanje kiselih tala. Zbog brzog rasta, heljda uspješno ometa rast korova. Također, može se koristiti kao pokrovni usjev kako bi se spriječila erozija tla i popravila struktura tla. Zaorana heljda se brzo razlaže u tlu i odličan je predusjev.

Heljda medonosna kultura

Heljda je izvanredna medonosna kultura. Zbog duge cvatnje (60 dana), pčele imaju vrlo dugu pašu. Pčele povećavaju oplodnju cvjetova heljde, pa se time postiže i veći prinos heljde, čak 50% prinos u odnosu na one bez pčela. Heljdin med je iznimne kvalitete i vrlo uvažen zbog velikog sadržaja vitamina D. Prinos meda može biti i do 90 kg/ha. Cvjetovi također privlače korisne insekte (parazitske osice, bubamare, osolike muhe, predatorske stjenice).

Foto: pixabay.com


Povezana biljna vrsta

Heljda

Heljda

Sinonim: - | Engleski naziv: Buckwheat | Latinski naziv: Fagopyrum esculentum Moench.

Heljda je vrlo stara krušarica porijeklom iz Azije. Uzgaja se zbog zrna koje je dobro probavljivo i služi i kao dijetalna hrana. Zbog sličnosti u hemijskom sastavu zrna kao i... Više [+]

Tagovi

Otpornost Heljda Korovi Siderat Korisni insekti Antioksidans Pseudožitarica Vitamini B kompleksa Erozije


Autorica

Martina Režek

Više [+]

Magistra inženjerka hortikulture Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu s ciljem usavršavanja na području znanosti u poljoprivredi.