U Srbiji je raširena praksa da se korovi suzbijaju posle setve, a pre nicanja kukuruza, jer su herbicidi za tu namenu jeftiniji. Posle nicanja biljaka i pojave širokolisnih i uskolisnih korova, neophodna je takozvana - korektivna zaštita.
U Srbiji se kukuruz svake godine gaji na velikim površinama. Korovi u kukuruzu su velika konkurencija gajenoj biljci. Oni onemogućavaju biljkama da se normalno razvijaju - od setve pa do berbe. Kukuruzu je za razvoj neophodno dosta svetlosti i toplote zbog čega se i gaji kao širokoredi usev, a taj međuprostor pogoduje rastu i razviću raznih korova, naročito u početnoj fazi razvoja, kada treba sprečiti konkurenciju korovskih biljaka.
U usevu kukuruza najveću rasprostranjenost i zastupljenost imaju širokolisne korovske vrste; običan štir, pepeljuga, divlji ladolež, palamida, poponac, a sve više se šire invazivne vrste kao što su ambrozija, čičak, lipica, kao i travne korovske vrste; divlji sirak iz semena i rizoma, pirevina, veliki muhar, sivi i zeleni muhar.
Suzbijanje korova se obavlja nakon setve, a pre nicanja tretiranjem zemljišnih herbicida, kao i nakon nicanja kukuruza, kao korektivna mera. Za herbicide koji se upotrebljavaju posle setve, a pre nicanja neophodna je dobra priprema setvenih površina i dovoljna količina kiše, koja bi trebalo da padne u prvih nedelju dana po tretiranju.
Priprema zemljišta za setvu kukuruza: Tvrda postelja - meki pokrivač
Proizvođači se uglavnom opredeljuju za ovaj termin zaštite, jer su herbicidi za ovu namenu jeftiniji u odnosu na korektivne herbicide posle nicanja. Preporuka je da se za ovo prskanje upotrebljavaju preparati na bazi acetohlora, C-metalhlora, pendimetalina, izoksaflutola.
Zaštita kukuruza posle nicanja kukuruza i korova smatra se rezervom u slučaju da ne uspe tretiranje posle setve, a pre nicanja kukuruza. Međutim, suzbijanje korova posle nicanja kukuruza ima prednosti u odnosu na tretiranja pre nicanja jer se ciljano suzbijaju najzastupljeniji korovi.
Takođe, treba znati da su herbicidi iz ove grupe skuplji, a vremenski uslovi nepovoljniji kada treba štititi usev od izniklih korova.
U poslednje vreme, posle otkrića sulfonilurea herbicida, sve se više primenjuju herbicidi za prskanja posle nicanja korova i kukuruza. Dugogodišnjom upotrebom zemljišnih herbicida potiskivani su širokolisni korovi, a u isto vreme travnati (sirak, pirevina), pa zatim i višegodišnji širokolisni korovi (palamida, gorušica) dobili su više prostora. Pojavili su se i neki novi korovi kao abutilon, ambrozija, čičak.
"Prilikom prskanja posle nicanja, fenofaza razvoja biljke i broj listova kukuruza određuju koji će se herbicid primeniti u zaštiti. Za suzbijanje širokolisnih korova preparati na na bazi 2,4 D primenjuju se najkasnije do pet listova kukuruza, a preparati na bazi dikambe i dikambe + bentazon primenjuju se do šest listova kukuruza", savetuje Dragana Veljković, diplomirani inženjer zaštite bilja iz Beograda i dodaje da ukoliko se kukuruz nalazi u fazi preko šest listova, treba primeniti herbicide na bazi tembotriona i izoksadifen-etila.
Setva: Semena dovoljno, ali mogući nedostatak pesticida usloviće zakorovljene useve
"Za suzbijanje uskolisnih korova do šest listova kukuruza upotrebljava se preparati na bazi foramsulfurona, izoksadifen-etila i nikosulfurona i to u kasnijim fazama razvoja kukuruza."
Prilikom obavljanja agrotehničkih mera u narednom periodu, pridržavajte se uputstava nadležnih institucija za vreme zabrane kretanja, a u cilju suzbijanja širenja aktuelnog korona virusa.
Tagovi
Autor