Bakterijska bolest uništila 20.000 ha šećerne repe u Njemačkoj - udio šećera niži i do 40%

Šećerna repa često obolijeva od mnogih lisnih bolesti čiji uzročnici mogu biti gljivice, virusi ili bakterije. Iako se bakterijske bolesti nešto rjeđe javljaju ipak su razlog za zabrinutost među njemačkim ratarima, o čemu se posebno raspravljalo na godišnjoj skupštini Udruženja uzgajivača šećerne repe, javlja agrarheute. 

Naime, tamo se pojavila bakterijska bolest pod nazivom Syndrome Basse Richesse (SBR), odnosno sindrom niskog udjela šećera, a rasprostranile su je cikade. One jaja polažu u tlo u avgustu, a larve se kasnije hrane korijenjem.

Blaga zima rezultirala većom zarazom

Simptomi SBR-a na biljkama se manifestuju u vidu žutih listova što rezultira slabijim vršenjem fotosinteze. To u krajnjem slučaju dovodi i 20 do 40% manje šećera. Osim toga, listovi su kopljasti, a vaskularni sistem je nekrotiziran.

Iako je ova bolest za sada raširena u Francuskoj i Švicarskoj u Njemačkoj je do sada bio zahvaćen samo Gornji greben Rajne, na jugozapadu sa toplijom klimom. Međutim, ove godine cikade su raširile bolest i 30 km sjevernije.

Zašto njemački poljoprivrednici odustaju od uzgoja šećerne repe?

Prema stručnjacima sa projekta o održivoj kontroli insekata i bolesti u uzgoju šećerne repe, 43.900 hektara ovog usjeva u tom dijelu zemlje već je zaraženo virusima, a stručnjaci sumnjaju na infekciju bakterijom SBR na oko 20.000 hektara.

Blaga zima ove godine bila je posebno povoljna za lisne vaši i cikade. Mogle su se dobro razmnožavati čak i prije sjetve i zarazili su mnoge usjeve. Stručnjaci očekuju da će i sljedeća zima biti slična što znači da će se zaraza i dalje širiti.

Uzgajivači na pomolu rješenja

Uzgajivači šećerne repe očekuju da će se situacija s uzgojem u Njemačkoj pogoršati i pozivaju na političku potporu. Problem koji uzrokuje ova bolest pridonosi već napetoj situaciji na svjetskom tržištu šećera i narušenoj konkurenciji unutar EU. 

Francuska razmišlja o ponovnom uvođenju neonikotinoida

Druge evropske zemlje već su  najavile pomoć svojim uzgajivačima. Ukupno 12 zemalja planira hitno odobrenje neonikotinoida. Uz to, francuska vlada predstavila je akcioni plan za podršku domaćim ratarima. On uključuje hitno odobrenje sredstava za prskanje, naknade poljoprivrednicima i ulaganje u istraživanje alternativa u zaštiti usjeva.

Austrija je takođe najavila financiranje istraživanja nakon prijetnje zatvaranja fabrike šećera. 

Podsjećamo, proizvođači ove ratarske biljke i fabrike šećera u Njemačkoj su pod velikim pritiskom. Naime, ondje je čak 20% proizvođača odustalo od uzgoja, a cijene šećera su naglo pale na istorijski minimum od oko 312 evra po toni.