Ova vrijedna domaćica odlučila je da svoj kućni budžet dopuni tako što će praviti slatko od aronije. Nije pogriješila u svojoj procjeni.
Aronija se za kratko vrijeme odomaćila kod nas, a priča o dobroj zaradi zainteresovala je mnoge da kupe sadnice i podignu velike zasade dok su se drugi, podstaknuti pričom o izuzetnoj ljekovitosti zrelih bobica, soka, džema pa čak i čaja od lista i ploda, odlučili na skromniju proizvodnju. Tako sada bobice aronije dozrijevaju na plantažama, ali i njivama, okućnicama i u dvorištima.
Tako je i Željka Bobaček, iz Bačke Palanke u susjednoj Srbiji, prije pet godina u dvorištu našla mjesto za nekoliko sadnica ovog voća koje ovih dana dozrijevaju. Grmovi su veliki, prepuni zdravih, krupnijih bobica pomalo oporog i kiselkastog ukusa kojima, kako ona kaže, ukućani nisu baš oduševljeni, te ih bere i pravi slatko koje je ukusnije i aromatičnije.
Mirzet Mujčić: Organska proizvodnja je siguran izvor primanja
"Mnogo sam čitala o ljekovitim svojstvima ove biljke, a kako svi članovi moje porodice vole zdravu hranu, domaću zimnicu koja podrazumijeva sokove, pekmeze, džemove, posadila sam aroniju koja je ove godine izuzetno dobro rodila. Razmišljala sam šta raditi sa punim kantama zrelih plodova, nisam bila sigurna da je mogu prodati u svježem stanju, te sam došla na ideju da pravim slatko. Pretpostavila sam da neću biti na gubitku", kaže Bobaček.
Tako je naša sagovornica odlučila iskoristiti i unovčiti svako zrno objašnjavajući da to za nju nije bilo ni malo teško ni naporno obzirom da ima veliko iskustvo kada je u pitanju zimnica jer su police u njenom špajzu svake godine popunjene različitim slatkim i slanim programom.
"Napravila sam jednu turu, oglasila preko društvenih mreža i već sutradan došao je čovjek iz susjednog mjesta i sve odnio. Teglica od 370 grama košta oko 6,5 KM. Znam da mnogi prodaju po višoj cijeni, ali ja se u ovu računicu uklapam. Pravim po klasičnom starinskom receptu - ušpinujem šećer sa malo vode zatim dodam očišćenu i opranu aroniju i kuham oko 45 minuta. Koliko stavim voća toliko upotrebim i šećera i ne koristim nikakve dodatke kao ni konzervans. To je bezbroj puta isproban način, po kome je slatko pripremala i moja baka", kaže ova domaćica i dodaje da se slatko može napraviti i tako što se odmah pomiješa šećer i voće, u odnosu 1:1, ostavi u frižideru nekoliko sati da pusti sok nakon čega se lagano kuha.
"Tokom kuhanja treba provjeravati gustinu sirupa sipajući malo na tanjirić, a kada se postigne da je otprilike kao rjeđi med, proces kuhanja je gotov."
Kako kaže, svježa aronija nema prijatan ukus, ali slatko je 'sasvim druga priča'. Ovako pripremljena ima divnu aromu i veoma intenzivnu boju i zaista je vrijedno truda te je ukućani rado jedu.
Naša sagovornica, vična ručnom radu prevashodno dekupažu, teglice dekoriše ukrasnim poklopcima te razmišlja kako bi bilo dobro da kada krene na izložbe pored dekorativnih predmeta i dječijih igračaka od drveta koje majstorski izrađuje, ponudi i slatko ne samo od aronije već i od višnje, jagode, maline, kupine i kajsije koje obavezno godinama priprema, kao i domaće sokove od višnje, zove, limuna.
"Snalazim se, svaka marka dobro dođe. Slatko se tradicionalno služi ujutru ili kada vam dođu gosti, uzima se po jedna kašičica, to je jedan lijep običaj koji smo svi zajedno sačuvali. Osim toga svi više vole i cijene domaće proizvode zato ja ovih dana imam pune ruke posla kuhajući aroniju i puneći teglice. Sad je sezona, još je ima za branje i to treba iskoristiti na najbolji način", poruka je Željke Bobaček.
Tagovi
Autorica