Zadnje aktivnosti

Posljednje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registrirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Prehrambena kriza
  • 02.06.2020. 15:00

Stvaranje zaliha hrane sve više dobija na važnosti: Do 2021. godine novi plan

Iako se Europska unija uvijek oslanja na zalihe sa stranog tržišta, svi smo svjedoci kako su ona za vrijeme epidemije bila upitna. Zato je EU odlučila promijeniti politiku skladištenja poljoprivrednih proizvoda.

Foto: JumpStory
  • 92
  • 7
  • 0

Zdravstvena kriza ukazala je na određene ranjivosti u poljoprivrednom i prehrambenom sektoru u Europskoj uniji, a s obzirom na izuzetno nizak nivo zaliha hrane, posebno žitarica, EU je odlučila promijeniti politiku skladištenja poljoprivrednih proizvoda.

"Iako se Europska unija uvijek oslanja na zalihe sa stranog tržišta, svi smo svjedoci kako su ona za vrijeme epidemije bila takođe upitna. Zemlje poput Kazahstana, Gruzije pa čak i Rumunije odlučile su zatvoriti svoja izvozna tržišta s ciljem stvaranja zaliha za svoje stanovništvo“, rekao je za euractiv.fr voditelj Istraživačkog fonda za strategije u poljoprivredi Frédéric Courleux.

Pada interes i cijena za prošlogodišnji urod na crnomorskom tržištu žitarica

Courleux se čudi kako EU uvijek dobro organizuje zalihe plina i nafte za 90 dana potrošnje u svim zemljama članicama dok se o hrani koja je puno veći prioritet, raspravlja na brzinu. Tako, na primjer žitarice, na zalihama budu tek za 43 dana. "Uporedimo se s većim zemljama. U Rusiji je zaliha žitarica na oko 18%, Indiji 23%, SAD-u 25%, a u Kini 75%. Sramota je da tako velika Unija ima samo 12%", rekao je ovaj stručnjak.

Do 2021. godine novi plan za sigurnost hrane

Iako brojne zemlje možda i imaju dovoljno zaliha žita kao što je to npr. Francuska sa svojom pšenicom, kapacitet za mljevenje i proizvodnju brašna joj je jako mali i nije dovoljan za snabdjevanje cjelokupnog stanovništva te zemlje. Isto je s brojnim drugim članicama.

"Neke ranjive zemlje zatražile su izgradnju žitnih rezervi kako bi osigurale kontinuitet nacionalne snabdjevenosti hranom. Trećina snabdjevanja pšenicom na tržištu podvrgnuta je opreznim restriktivnim mjerama velikih izvoznika, na čelu s Rusijom, a određene faze njihovih zabrana tokom epidemije uglavnom su dovele do velike zabrinutosti europskih zemalja", napominje agencija za izvozno osiguranje, Coface u svojoj analizi o međunarodnoj trgovini.

Predstavljena strategija privrednog oporavka EU: 15 milijardi eura za poljoprivredu

Iz Europske komisije i Izvršne uprave EU su poručili kako će preispitati poljoprivrednu krizu u svakoj državi članici. Komisija je takođe predložila i novi mehanizam, poznat kao Food crisis response (Odgovor za prehrambenu krizu), a uključivao bi sve države članice EU.

Očekuje se i da Izvršna uprava napravi do 2021. godine novi plan za snabdjevanje hranom i krizne situacije koje bi, kako predviđaju mnogi, mogle biti što češće, no iznosi za sve te alate još uvijek nisu potvrđeni.


Tagovi

Europska unija Zalihe Hrana Poljoprivreda Žitarice Europska komisija Food crisis response


Autorica

Lucija Bencaric

Više [+]

Magistra agroekonomike. Rado istražuje novosti u poljoprivredi.

Izdvojeni tekstovi

KLUB

Nišićka visoravan (BiH), zadnjih godina poznata i po uzgoju heljde, procjenjuje se da je ovdje heljdom zasijano više od 1.000 dunuma zemljišta. Heljda uspijeva na visokim nadmorskim visinama, te je Nišićka visoravan, po svojim uslovima, ide... Više [+]