Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Zimnica
  • 26.08.2018. 13:00

Stankovići: Lakše prodati ajvar i paradajz sok od paprike

Dragan i Ivana Stanković iz Leskovca tvrde da je lakše prodati prerađen proizvod, jer pre svega nema troškova u kvarenju robe.

Foto: Wikimedia Commons / Nikola Škorić
  • 1.037
  • 45
  • 0

Da li se isplati prerađivati poljoprivredne proizvode ili ih prodavati sirove? Da li se umesto prodaje paprike treba odlučiti za pravljenje i prodaju tegle ajvara? Odgovor smo pokušali da pronađemo kod bračnog para Dragana i Ivane Stanković iz Leskovca. Oni tvrde da je svakako lakše prodati prerađen proizvod, jer pre svega nema troškova u kvarenju robe. Naime, kada bi doterali kamion paprike ili paradajza, pa deo ne bi prodali, roba bi propala.

Slatka i slana zimnica

Oni su zato odlučili da proizvode zimnicu. Našli su i praktično rešenje da tu zimnicu skladište u blizini Beograda. Kupili su kuću u Begaljici. Zahvaljujući tome lakše dopremaju robe do Bajlonijeve pijace, gde prodaju raznu paletu proizvoda. Tu ponekad u Beogradu otkupe dobrog voća i povrća, pre svega šljiva i kajsija, pa prave i džem.

"Pravimo sve - slanu i slatku zimnicu, likere. Imamo ajvare, pinđure, ljutenicu, ajvar od pečene paprike, ljuti, slatki, od cepkane paprike, sa plavim patližanom, pinđur u koji ide plavi patlidžan, crvena paprika i beli luk, peršun, zatim ljutenicu, paradajz u flaši, kuvani paradajz, sok od paradajza, šarenu salatu, papriku u tegli, krastavčiće, seckane papričice u ulju. Od slatke zimnice imamo sokove, od šumske kupine, od maline, od višnje, zove, nane mente i dunje. Zatim imamo slatko od šumske kupine, domaće kupine, šljive, jagode, bele trešnje, crvene trešnje, višnje i dunje. Pravimo džem od šipurka, marmeladu od drenjine", nabraja Ivana Stanković.

Isključivo ručna proizvodnja

Prema rečima njenog supruga, imaju sopstvenu proizvodnju u Leskovcu koja se prostire na pet do šest hektara, ali ne proizvode sve proizvode. Glavna proizvodnja su im paprika i paradajz, kao i nešto voća. Uzgajaju i šumsku kupinu, ali kada zatreba, za potrebe zimnice, kupuju proizvode.

"U poslu mi pomažu otac, supruga, deca, a platimo i nekog radnika. Teško je, jer sve proizvodimo ručno. Mašine ne nameravam da kupujem, jer se ispostavilo da proizvod onda nije isti. Imao sam prijatelja koji je kupio razne mašine za ceđenje, pasterizaciju, celu liniju i onda je to morao da rasprodaje upola cene. Sve se svodi na to da pečemo na starom kubetu paprike, zatim ih ljuštimo. Nema mašina, samo šerpe i lonci. Koristimo samo električnu mašinu za mlevenje paprike", kaže Dragan. Dodaje da za pravljenje soka od paradajza pretežno koriste sortu jabučar i šljivar, jer je sok gušći, dok je što se tiče paprike u upotrebi makedonska kurtovka.

Pijaca
Ajvar košta 500 dinara kilogram

Troškovi promenjivi

Prema njegovim rečima, računicu zarade nije lako izvesti. Naime, oni zimnicu prodaju na pijaci, ali i u paketima fizičkim licima, ali sve je to u različitom obimu, u zavisnosti od perioda godine i stanja na tržištu. On ističe da su klizni i dosta promenljivi  troškovi koji učestvuju u umanjenju zarade, kao na primer troškovi za gorivo, ili zakup tezge na pijaci.

"Veći deo zimnice pravimo u Leskovcu, a zatim kamionom, koji ponedeljkom i četvrtkom vozi, za Beograd dopremimo tu zimnicu, kako ne bismo imali velike sopstvene troškove", kaže Dragan i objašnjava da u te kamione Leskovčani pakuju ko šta ima od robe.

Dodaje da jedna flaša za paradajz sok sa PDV-om i poklopcem košta 60 dinara, a u to treba uračunati sirovinu i rad. Da bi nešto zaradili, litru prodaju po ceni od 150 dinara, a kuvani paradajz i sok od ceđenog paradajza 300 dinara. Ajvar se na pijaci kreće od 200 do 600 dinara, a njihova cena je 500 dinara za kilogram.

Koliko nas košta tegla ajvara?

Minimalna upotreba konzervansa

Prema njegovim rečima, njegova zimnica je ispravna i jedna od boljih u ponudi na pijaci. Kaže da se prolaze i kontrolni pregledi, administracija, kako bi uopšte proizvod dospeo na tezgu. Proizvod mora da ima deklaraciju i svoje poreklo, a deo posla se završava i u lokalnoj administraciji. Što se tiče same zimnice, konzervanse, limuntuse i druge aditive koriste samo u minimalnoj količini.

"U kuvanim proizvodima, nimalo, jer nema potrebe, baš gde mora i u manjim količinama, ali gledamo da dobro vakuumiramo tegle dok su vruće. Spakujemo ih tako da vruć proizvod stavimo u tople tegle, zatvorimo ih, a onda tegle okrenemo naopačke, kako ne bi ušao vazduh. Pokrijemo i utoplimo sve sa ćebetom i to stoji najmanje 24 sata. Potom vratimo u normalan položaj teglu ili flašu", objašnjava Dragan.

Stankovićima najviše smešta to što se pojavljuju industrijski proizvodi koji nose oznaku "domaće" i znato snižavaju cenu pravim proizvođačima domaće ziminice. Dešava se da ljudi na pijaci od drugih kupe proizvod, pa im se zatim žale da je proizvod isti kao u prodavnici.

Svaka ušteda troškova znači

Mnogo bi im u poslu sa zimnicom pomoglo i razumevanje države, koja bi mogla da im smanji bar troškove za gorivo ili da ih oslobodi PDV-a za flaše i tegle, koje kupuju kako bi pakovali svoju zimnicu. Svaka ušteda troškova bi im mnogo značila. I cena zakupa tezge je poskupela u odnosu na prethodne dve godine više stotina puta.

"Cena tezge je sada dnevno oko 300 dinara, ako je u zakupu, a ako si vlasnik tezge, plaćaš tromesečno plus rezervaciju tezge. Ima tu još neki dodatni trošak, ako nemaš bunker. Sve to se dodaje na konačnu cenu koštanja prozvoda. Sa druge strane, mi nismo podizali cenu svoje zimnice, već godinama", ističe Dragan Stanković.

Pijaca
Cena tezge dnevno oko 300 dinara

Ko je spreman da malo duže čeka obrt novca - neka se odluči za preradu

Dragan i Ivana kažu da se ne bi vratili na prodaju sirovih proizvoda i da im ovaj način više odgovara. Prema njihovim rečima, generalne preporuke drugima - nema. Sve zavisi ko šta više voli. Ko je spreman da malo duže čeka na obrt novca, može da se odluči za ovu varijantu kao i oni.

Gazdinstva, inače, mogu da proizvode i prodaju proizvode od prerađenog voća i povrća, ali moraju da se registruju u Agenciji za privredne registre. Takođe, moraju da ispune uslove propisane Zakonom o bezbednosti hrane, Zakonom o nadzoru nad prehrambenim proizvodima i drugim propisima.

Foto u tekstu: Ivana Stanković


Tagovi

Dragan Stanković Ivana Stanković Leskovac Ajvar Paradajz sok Zimnica Cene Bajloni pijaca


Autorka

Marija Jovanović

Više [+]

Marija je ekonomski novinar već 12 godina. Ima 38 godina i završila je Fakultet političkih nauka u Beogradu. Životni moto: Najvažnija stvar kod cilja jeste da ga imate. Uvek imajte na umu da je vaša čvrsta odluka da uspete važnija od svake druge.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Unutrašnjost drevnog manastira Svetog Nikole u Vranju.