Jedna od najvažnijih mjera jeste da čep bude nov. Flaša i ne mora, može biti i prošlogodišnja ali, novi čep je obavezan jer će se lakše zavrnuti i neće dolaziti do ulaska vazduha unutra.
Nakon skoro 20 godina bavljenja voćarstvom odlučio sam da, probno, počnem sa pravljenjem soka od krušaka. Nije riječ o većim količinama, čisto za sopstvene potrebe jer sokovi koji se piju u kafićima i restoranima ili kupuju u tržnim centrima sadrže u sebi šećere koji baš i nisu zdravi.
Za sada ne planiram da povećavam proizvodnju zato što na tržištu već ima prerađivača koji su učvrstili svoje pozicije, bilo da su u organskom sektoru, bilo da je riječ o fabrikama koje ih godinama prave. Ipak, želio sam da probam kako je to kada sam napraviš proizvod od svojih voćaka.
Pri tome, znam od čega su "sazdane" moje kruške, kojih ni ove godine nije bilo mnogo, zbog mraza. Uzgojene su po biološkim principima za šta je dobijen i sertifikat od ovlaštene sertifikacione kuće. Naravno, ne može se sve raditi sam tako da je neophodna pomoć barem jednog saradnika.
Pošto ništa u životu nije lako tako nije ni priprema voćnog soka. Zato ću ukratko da vam opišem kako se to izvodi ako se odlučite na sličan korak. Spremite se na izdvajanje vašeg vremena od minimalno tri časa, za otprilike 150 kilograma krušaka. Bolje je ako su plodovi malo zeleniji, odnosno, ne skroz zreli. Takođe, uvijek se mogu desiti nepredviđene situacije kao što je nestanak struje ili iznenadni upad stršljenova koje privlači miris fruktoze iz samljevenog voća.
Proces pripreme krajnje je jednostavan samo morate imati kvalitetnu opremu, a što podrazumijeva mašinu za mljevenje voća, presu i pasterizator. Naravno, prije početka rada, sve mora da bude oprano i čisto. Zato sam sok i napravio kod kolege koji posjeduje sve što je neophodno za proizvodnju sokova.
Inače, baš je lijep osjećaj kada se kruške potope u vodu, operu, odbace truli ili crvavi dijelovi voća i na kraju stave u mašinu za mljevenje koja ih za čas posla, samelje i usitni u kašu.
Milina je jesti meso ploda puno šećera kojim ove godine kruške obiluju zbog suše i dužih perioda sunčanog vremena. Kaša se zatim prebacuje u presu kojoj se dodaje voda što dovodi do njenog širenja i cijeđenja soka iz te mase u lavor koji se postavi ispod prese. Dok se to radi u pasterizator se doda voda, oko polovine visine pasterizatora, a zatim se lagano zagrijava do temperature od 80 stepeni Celzijusa.
Kad se lavori napune bistrim žutim sokom, u flaše koje su takođe prethodno pripremljene, odnosno, oprane i čiste, kroz sterilnu gazu dodaje se isti sok. Vjerovatno će vam, ako ste dodali više vode u presu, brže dolaziti do začepljenja gaze i sporijeg punjenja flaša. Uvijek ostavite dva prsta prazno do vrha flaše. Jedna od najvažnijih mjera jeste da čep bude nov. Flaša i ne mora, može biti i prošlogodišnja ali, novi čep je obavezan jer će se lakše zavrnuti i neće dolaziti do ulaska vazduha unutra.
Kad se voda u pasterizatoru zagrije do pomenute temperature, flaše se stavljaju u vrelu vodu, poklope odozgo i ostave desetak minuta. Voda mora da bude ispod čepa, a iznad polovine flaše. Nakon prve ture flaša koje se vade, dopunjava se, po potrebi, voda i kreće ispočetka, odnosno, stavlja se druga tura flaša. Morate biti brzi sa cijeđenjem soka kroz gazu u flaše, da bi ih na vrijeme stavili u pasterizator.
Nakon obavljenog posla flaše se stave u gajbe na hlađenje, minimalno tri do četiri dana. Najbolje je držati ih u mraku, u podrumu, a kad se otvore, da se popiju u roku od 24 sata. Osjećaj kada se proba sok koji znate da je zdrav ne može lako da se opiše.
S obzirom da se u Republici Srpskoj povećava broj organskih proizvođača i površine na kojima se proizvodi po principima biološke proizvodnje primjetno je da se sve više njih okreće preradi takvih proizvoda, konkretno voća i povrća u sokove, džemove, marmelade, sataraše, turšije, tinkture i slično. Sve više ih se registruje i neki će, u narednom periodu, dobiti sertifikat za preradu po organskim principima. Ako bi došlo do njihovog ukrupnjavanja i proizvodnje po identičnim parametrima, mogao bi se i realizovati izvoz na zahtjevna evropska tržišta. Ipak, za sada, to je daleka budućnost. Do tada poljoprivrednici će da budu okrenuti domaćim kupcima i tržištu na kojem još uvijek ima dovoljno prostora za prodaju.
Takođe, raste i zainteresovanost za bavljenje uslužnim cijeđenjem voća. Cijene, po litri soka, sa flašom proizvođača i cijeđenjem kreću se od 0,65 do 0,90 evra. Ako je flaša od naručioca posla, cijena je manja za 0,40 do 0,50 evra po litri. Navedene cifre su povoljne, a kupci zadovoljni, zato što se u procesu pasterizacije ne koriste šećeri ili ostali dodaci.
Fotoprilog
Tagovi
Autor