Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Vranjska pita
  • 11.04.2021. 16:00
  • Pčinjski okrug, Vranje

Samsa - pita Vranja za kojom vlada veliko interesovanje

Nema domaćice iz Vranja koja ne zna da pravi ovu pitu na tradicionalan način, a najbolje je prave one najmlađe.

Foto: Gordana Nastić
  • 2.382
  • 599
  • 1

Vranjanka Dorotea Vasilev ima samo dvadeset godina i već je pravi majstor u spremanju pite samse koja vekovima slovi za pravi delikates na ovom području, a bez koga ni jedna domaćica u ovom kraju u vreme velikih praznika ne može da zamisli svoju kuhinju.

Ovo jelo je na meniju ovdašnjih domaćica još od doba Turaka. Žene su je u gradu i okolini spremale isključivo za specijalne, ili kako se to u Vranju kaže "sramne" goste, koji nikada nisu ostali ravnodušni pred aromom ove pite bez nadeva prelivene samo kiselim mlekom i belim lukom.

U miraz i znanje pravljanje samse

Otuda je u nekadašnjem starom Vranju važilo pravilo da se ni jedna devojka ne može udati ako ne zna da pravi ovu pitu, pa su zato majke koje su imale žensku decu vodile računa da im još od malena prenesu sve cake koje se odnose na pravljenje samse, kako se kada odu u muževljevu kuću ne bi obrukale pred važnim gostima.

U drevenoj istoriji ovog grada nije zabeleženo da li je neka devojka ostala neudata zbog toga što nije znala da je omesi, ali se pouzdano zna da su je sve one sa puno ljubavi i pažnje pripremale za svoje bližnje za velike praznike.

Dorotea Vasilev ima samo 20 godina i već je pravi majstor u spremanju pite

To čini i Dorotea koja je gotovo sve vranjske pite još od malena naučila da pravi od svoje bake Đure koja je i danas vrhunski majstor u tome. Iako je pravila prvi put, prema bakinom receptu, "ispala je" tako dobro da je sva oduševljena odmah okačila na društevene mreže. Interesovanje je bilo toliko mnogo da je i nju samu iznenadilo.

Stigle su čak i neke ponude za kupovinu koje nikako nije mogla da odbije. A kada su ljudi koji su je jednom probali saznali da ona fantastično pravi sve vrste ovog jela od ručno pravljenih kora učestale su i porudžbine tako da sada Dorotea, koja je po struci medicinski radnik, ozbiljno razmišlja i o otvaranju radnje u kojoj će svojim sugrađanima moći da ponudi sve vrste domaćih pita.

"Ljudi sada traže da im ih za raznorazne prilike napravim. Među njima je vrlo često i samsa koju pravim isključivo od kora koje svojom rukom omesim. U gradu se ovakva ne može naći zato što iziskuje mnogo vremena za pravljenje pa je vranjski ugostitelji prave od gotovih kora, a to nije ona prava", kaže ova mlada Vranjanka.

Testo ne sme da bude ni pretvrdo, a ni premeko

Kore pravi sa takvom lakoćom da se onome ko sa strane posmatra njen rad čini vrlo jednostavnim. Za tili čas od jednog kilograma brašna, pola litra mlake vode, kašičice soli, 350 grama ulja pomešanog sa kašikom svinjske masti umesti glatko testo od koje razvlači kore za samsu.

"Testo ne sme da bude ni pretvrdo, a ni premeko. Od njega napravim deset okruglih loptica koje pošto malo razvučem oklagijom premažem uljem i ostavim da odostoje jedno petnaestak minuta. Kada ovako odstoje krenem da ih na stolnjaku razvlačim u tanku providnu koru sa čijih krajeva, kada završim razvlačenje, obavezno odsečem sve debele slojeve testa", kaže mlada domaćica i dodaje da koru zatim poprska uljem i onda stolnjakom uvije u rolnu koju potom uroluje u okrugli podmazan pleh.

Razvučena kora se potom urola u podmazani pleh

Ovako pripremljene kore, prema njenim rečima, treba peći u dobro zagrejanoj rerni nekih pola sata, a na pet minuta pre vađenja pitu preliti sa 700 ml kiselog mleka pomešanog sa pet čenova istucanog belog luka i ponovo vratiti u rernu da kore upiju preliv.

"Prilikom prelivanja treba voditi računa da se kiselo mleko ravnomerno rasporedi po ispečenim korama kako se ne bi pretvorile u pihtijastu masu. Oni koji vole beli luk mogu da stave više od pet čenova u masu za prelivanje", savetuje Dorotea.

Uskoro i kao kulturno nasleđe

Kada kiselo mleko i beli luk počnu da se sjedinjuju sa pečenim korama prostorija u kojoj se peče ovaj čuveni vranjski specijalitet zamiriše takvim opojnim mirisom kome retko ko može da odoli. Da je reč o neprevaziđenom delikatesu oni koji po prvi put kušaju ovo jelo shvate tek kada prvi zalogaj završi u njihovom želucu, a koji uvek tera na još.

To su i te kako imali u vidu predstavnici vranjske Turističke organizacije koji nameravaju da ovu pitu uvrste na Nacionalnu listu materijalnog kulturnog nasleđa, a kojoj je prethodila ideja da se jedan proizvod bogate vranjske kulture uvrsti na meniju tamošnjih restorana.


Foto prilog


Tagovi

Pita Samsa Dorotea Vasilev Razvučene kore Turistička organizacija Vranja Materijalno kulturno nasleđe


Autorka

Gordana Nastić

Više [+]

Dugogodišnja novinarka koja je zanat pekla na tekstovima iz oblasti poljoprivrede. U potrazi za novim temama rado obilazi poljoprivredna gazdinstva, ustanove, polja, voćnjake, sajmove.