Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Povratak na selo
  • 28.06.2020. 16:30
  • Grad Beograd, Beljina

Rođaci sa sela: Povratkom na selo, želeli smo da hrani vratimo ukus

Damir i Jelena sa svoje četvoro dece su "Rođaci sa sela", ali rođaci svih onih koji nemaju više svoje rođake na selu, napustili su Beograd u želji da hrani vrate ukus i omoguće sebi i drugima domaću i kvalitetnu ishranu, ali i zdrav život.

Foto: Facebook/Rodjaci sa sela
  • 453
  • 34
  • 0

Bez iskustva u poljoprivredi, sa troje dece, željni zdravog života i domaćih proizvoda, Damir i Jelena Tolja pre četiri godine napustili su beogradski asfalt i uputili se 30 km dalje od glavnog grada. U selu Beljina pronašli su svoj mir, sreću i zadovljstvo, u međuvremenu se njihovo domaćinstvo proširilo za još jednog člana porodice, i danas, četiri godine kasnije, njih šestoro mogu da se pohvale uspešnom proizvodnjom koju svakodnevno šire. U pitanju su "Rođaci sa sela", kako kažu, rođaci svih onih koji više nemaju svoje rođake na selu.

Sve veća želja mladih Beograđana da se bave poljoprivredom i vrate selu

"Moj nadimak je bio Rođa i to je bilo više onako šaljivo. Kada smo razmišljali o tome kako da nazovemo posao i brend, vratila se ona neka seta, jer smo mi u detinjstvu uvek išli kod rođaka na selo. Mnogo ljudi je u gradovima, sela su sve više prazna i došli smo na ideju da mi budemo rođaci sa sela onima koji ih više nemaju na selu", objašnjava Damir.

"O poljoprivredni nismo mnogo znali, ali..."

Kako kaže, nezadovoljni životom u gradu i bez ideje po pitanju posla, a sa željom da ostanu u Srbiji, odlučili su da život presele na selo.

"Bila nam ideja da pređemo na selo i da tu stvorimo oazu za nas i za decu, razvijemo posao i organizujemo život. O poljoprivredi nismo mnogo znali, ali smo brzo ušli u taj sistem. Literatura nam je mnogo pomogla i imali smo veoma dobru pomoć nekoliko agronoma", napominje on.

Pored Damira i Jelene, u proizvodnji učestvuje još šestoro radnika, a deca, iako su mala, neizostavni su deo njihovog malog posla.

"Klinci nam najviše pomažu moralno, najviše nam znači njihova podrška, jer su u potpunosti uključeni u sve ovo, i to je ono što nam daje snagu i gura nas", ukazuje Damir.

Ideja da se pobegne od nakupaca

Na svom imanju razvili su plasteničku proizvodnju na nešto više od 30 ari zemlje. Pretežno je zastupljen paradajz, zatim paprika, dok je ostatak u tikvicama, krastavcu, karfiolu, brokoliju, grašku, boraniji, kupusu, luku, krompiru. Kako navodi Damir, potražnja je najveća za svežim povrćem. Ono što preostane, prerađuje se.

Rođacima sa sela je ajvar jedan od glavnih proizvoda

"Imamo kuvani paradajz, ajvar, različite vrste salata, džemove, sirupe. Ideja je bila da pobegnemo od nakupaca i od plastične priče. Kada nam ostane višak mi to maksimalno iskoristimo. Ajvar nam je jedan od glavnih proizvoda, to nas je i probilo, ja mislim. Imamo i ljuti i blagi ajvar i imamo neku našu recepturu sa maslinovim uljem, balzamiko sirćem i belim lukom. Imamo i lovačku salatu koja je kao vrsta sataraša; tu ide paradajz, crni luk, beli luk, šargarepa i brdo paprike. To se sve prži i bude tekstura kao ajvar, ali malo specifičniji ukus, to je za mene čak i bolje i ukusnije."

Sušeni paradajz za čorbu

Ovi svojevrsni rođaci sa sela posebno su poznati i po sušenom paradajzu koji je, dodaju, vrlo specifičan. Od njega se, napominju, može praviti i paradajz čorba jer vraćanjem u vodu dobija ponovo sva svojstva.

Ekstra zimnica - sušeni paradajz sa začinima može da traje čitavu zimu

"To radimo isključivo leti, suši se na suncu i onda se pakuje u maslinovo ulje, dodaju se začini i to dosta dobro ide, tržište je veoma pozitivno odreagovalo na to. Ciljano smo zasadili još pet, šest vrsta paradajza kako bismo ove godine probali da sušimo i druge vrste. Zapremina mu se inače dosta smanjuje, od deset kilograma svežeg paradajza dobije se jedan kilogram sušenog i sa 100 grama sušenog paradajza u paradajz čorbi ispadne kao da je ubačeno kilogram paradajza", navodi naš sagovornik.

Standard - hrana bez aditiva i konzervasa

U njihovoj ponudi nalaze se i džemovi, ali isključivo od sezonskog voća. Trenutno se u kuhinji Jelene i Damira kuva džem od jagoda. Uskoro će na red doći i borovnica, a nakon toga i kajsija.

"Voće za džemove otkupljujemo od domaćih proizvođača i ugovaramo godinu dana unapred otkup roda. U pitanju su voćari za koje znamo da je proizvodnja po našim standardima, bez pesticida. Inače, sve prerađevine koje mi imamo su bez aditiva, bez konzervansa. To je bila prvobitna ideja, da kroz povratak na selo vratimo hrani ukus. Koristimo samo mineralna đubriva i organsku zaštitu. Bitan nam je kvalitet, nije nam važno koliku ćemo količinu dobiti."

Šta je prehrambeni nacionalizam i hoće li dovesti do nelojalne konkurencije?

Sve svoje proizvode dostavljaju na kućni prag, a porudžbine pretežno stižu putem fejsbuk stranice. Od četvrtka do nedelje povrće i prerađevine stižu na adrese širom Beograda, Pančeva, ali i do Novog Sada. Početkom ove godine, ponudu su dopunili kuvanim jelima.

"Radili smo prvo ketering i klijenti su tražili da im dostavljamo na nedeljnom nivou kuvana jela. Onda smo uveli i to. Bila je sezona sarme, imali smo dosta kiselog kupusa i ispostavilo se da je ljudima mnogo praktičnije i lakše da uzimaju sarmu po pola kilograma i kilogram nego kod kuće da kuvaju sami ceo lonac i da jedu to pet dana. To je baš dobro zaživelo i to sada radimo isto sezonski, sa sezonskim povrćem", objašnjava Damir.

'Čupkana' prasetina

Na meniju domaće kuhinje "Rođaci sa sela" imaju musaku od koprive, od tikvica, sarmice od zelja, ćufte u paradajz sosu, preprabac sa domaćom kobasicom, gulaš sa pečurkama, đuveč sa piletinom, uskoro će se u ponudi naći i punjene paprike. Međutim, najveće interesovanje izazvala je 'čupkana' prasetina.

...a od kuvanih jela, od sarme, pasulja do čupkane prasetine

"Čupkana prasetina je osvojila naše klijente. Specifična je po tome što se priprema 48 sati. U pitanju je dimljena svinjska plećka. Prvo se 12 sati dimi, posle toga 24 sata stoji u marinadi i posle toga se peče u zemljanim posudama. Posle pečenja od četiri do pet sati, toliko se raspada da se bukvalno čupka, odvaja se viljuškom, to budu froncle i sitni komadi. To smo počeli da pravimo pre oko mesec, mesec i po dana i to najviše poručuju kupci", navodi Damir.

Sve veći problem - nedostatak radne snage

Supruga Jelena, objašnjava Damir, sa još dvoje radnika, priprema sva jela napominjući da se sva baziraju na tradicionalnim i starinskim receptima bez ikakvih aditiva.

"Potenciramo prirodnu proizvodnju i prirodnu pripremu kuvanih jela. Radnica koja radi u kuhinji je veoma dobra kuvarica i ima stare recepte", ukazuje Damir.

Nedostatak radne snage, ukazuje, najveći je problem rada na selu. Ipak, najlepši deo života u seoskom okruženju, zaključuje Damir, je odrastanje sa decom i život u zdravoj sredini.


Tagovi

Rođaci sa sela Domaća proizvodnja Damir Tolja Jelena Tolja Život na selu Proizvodnja hrane Sušeni paradajz Ketering Ajvar Čupkana prasetina


Autorka

Andrijana Glišić

Više [+]

Strast prema saznavanju odvela ju je u novinarstvo, ljubav prema novim tehnologijama u digitalne medije, a u agrarne nauke ušla je sasvim spontano. Smatra da je poljoprivreda u korenima svakog čoveka na planeti.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Magnolija-drvo gracioznih cvetova!