Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ostaci hrane
  • 25.09.2021. 07:30

Otpad od hrane koriste za ishranu stoke, a ostatke voća za zavoje

Svetska mlečna industrija aktivna je u pretvaranju ostataka hrane u stočnu, a novije studije pokazuju da ishrana sa relativno visokim udelom nusproizvoda može da održi ili poboljša performanse preživara.

Foto: Depositphotos/zlikovec
  • 231
  • 10
  • 0

Jedna trećina hrane koja se godišnje proizvodi u svetu za ishranu ljudi, što je oko 1,3 milijarde tona, izgubljena je ili bačena. O ovom se problemu govori sve više, a poslednje vesti dolaze iz stočarske i voćarske proizvodnje.

Svetska mlečna industrija aktivna je u pretvaranju ostataka hrane u stočnu, a novije studije pokazuju da ishrana sa relativno visokim udelom nusproizvoda može održati ili poboljšati performanse preživara, piše DairyGlobal. U jednoj studiji stoji da mlečne krave koje konzumiraju takvu hranu, za razliku od one da žitaricama ili grahoricama, imaju sličan unos suve materije i prinos mleka u poređenju sa kravama koje se hrane uobičajeno. 

Mlečne krave u SAD-u konzumiraju oko 306 miliona kilograma takvih ostataka dnevno koji uključuje pekarski otpad, onaj od konzervisanja kukuruza, ostatke povrća i slično, navode u udruženju "Northwest Dairy Association".

Sličan trend postoji i u Indiji i to zbog visokih cena i ograničenog snabdevanja sirovinama, a u Kanadi postoji program Loop koji povezuje stočare sa trgovinama mešovitom robom kako bi koristili njihove otpatke.

U Evropi ovakav način ishrane nije regulisan zbog čega se Evropsko udruženje mlekara (EDA) nada ažuriranju propisa u vezi sa korišćenjem otpada u hrani za životinje. Direktorka tog udruženja Helen Simonin-Rosenhajmer napominje da su prepreke korišćenju otpadaka za stočnu hranu trenutno velike zbog zabrinutosti za sigurnost životinja. 

Od kore do zavoja

Naučnici sa tehnološkog Univerziteta "Nanyang" (NTU) u Singapuru otišli su korak dalje pa od kore i semenki durijana izrađuju antibakterijske gel zavoje. Seku ga, zatim smrzavaju te ekstrahuju celulozni prah. Njega kasnije mešaju sa glicerolom, a smesa postaje meki hidrogel od kojeg proizvode zavoje, piše reuters.

"U Singapuru godišnje konzumiramo oko 12 miliona durijana od kog jedemo samo 'meso', a ljuska i semenke se bacaju", rekao je profesor Vilijam Čen, direktor programa za nauku i tehnologiju hrane na NTU -u. Međutim, napomenuo je kako se ta tehnologija može koristiti i za druge ostatke poput ljuski soje i žitarica.

Istraživači kažu da je korišćenje otpadnih materijala i kvasca za antimikrobne zavoje isplativije od proizvodnje konvencionalnih, čija antimikrobna svojstva potiču od skupljih metalnih jedinjenja poput jona srebra ili bakra.


Tagovi

Ostaci hrane Zavoji Stočna hrana Bacanje hrane


Autorka

Martina Pavlović

Više [+]

Martina je magistar agronomije sa specijalizacijom zaštite bilja.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Magnolija u Beogradu, na putu za pijacu Vidikovac 😃