Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Poljoprivredna revolucija
  • 20.01.2019. 10:00

Nova ishrana: Porez na crveno meso i što više povrća

Grupa naučnika osmislila je novi način ishrane, kako bi spasila planetu i ljude na njoj. Osnova ovakvog načina ishrane je - smanjiti konzumiranje crvenog mesa. 

Foto: Bigstockphoto/YakobchukOlena
  • 194
  • 24
  • 0

Planetarni zdravi način ishrane, naziv je uputstva koje su osmislili naučnici a koje bi trebalo da spasi živote, planetu, ali i da nahrani milijarde gladnih. Osnova ovakvog načina ishrane je - smanjiti konzumiranje crvenog mesa

Radi se o prvom naučno utemeljenom načinu ishrane, koja se bavi nutritivno siromašnom hranom, koju jedu milijarde ljudi i koja predstavlja ekološku katastrofu

Takođe, ovaj način ishrane se bavi ulogom poljoprivrede, prvenstveno stočarstva, koje uveliko utiče na klimatske promene, uništavanje staništa divljih životinja i zagađenje reka, mora i okeana, piše The Guardian

Evropljani bi trebalo da jedu 77% manje crvenog mesa

Na globalnom nivou, nova ishrana će zahtevati smanjenje crvenog mesa i šećera za polovinu, dok se konzumiranje povrća, voća, mahunarki i orašastih plodova mora udvostručiti. U određenim delovima sveta ove bi promene trebalo da budu radikalnije. Na primer, Amerikanci bi trebalio da jedu 84% manje crvenog mesa i šest puta više pasulja i leća. Evropljani bi trebalo da jedu 77% manje crvenog mesa i čak 15 puta više orašastih plodova i semenki, da bi zadovoljili nove smernice. 

Zelene investicije - pohlepa iznad razvoja sela

Ovakva ishrana bi pogodovala svima, tvrde naučnici , jer bi godišnje spasilo najmanje 11 miliona ljudi, čija bi smrt bila uzrokovana nezdravom hranom, a istovremeno bi se sprečio kolaps pred kojim se nalazi priroda, od koje čovečanstvo zavisi. Sa 10 milijardi ljudi, koliko se očekuje da će ih biti na Zemlji do 2050. godine, nastavak današnje, neodržive ishrane, neizbežno bi značilo još više zdravstvenih problema i ozbiljno globalno zagrejavanje

Poljoprivredna industrija uništava životnu sredinu

Nezdrava ishrana vodeći je uzrok lošeg zdravlja širom sveta, a istovremeno je 800 miliona ljudi trenutno gladno, dve milijarde ih je pothranjeno, a isto toliko ih ima prekomernu težinu. Svetske naučne akademije nedavno su zaključile da je sistem ishrane na kolenima. Poljoprivredna industrija uništava životnu sredinu, jer se pod njenim uticajem krče šume, a milijarde goveda ispuštaju metan koji zagrejava klimu. 

Konvencionalna poljoprivreda vodi nas u propast?

"Svjtska ishrana mora dramatično da se promeni", rekao je Valter Vilet (Walter Willett) sa Univerziteta Harvard i jedan o čelnika komisije koju su sazvali medicinski časopis Lancet i nevladina organizacija Eat Forum. U izveštaju, objavljenom u časopisu Lancet i poslatom političkim čelnicima u 40 gradova širom sveta, takođr je zaključeno da se otpad hrane mora smanjiti za 15%. 

Čovek preti planeti? 

"Čovečanstvo predstavlja pretnju stabilnosti planete, a to zahteva ništa manje nego novu globalnu poljoprivrednu revoluciju", rekao je prof. Johan Rokstorm (Rockström) iz Stokholmskog centra za otpornost, koji je jedan od autora izveštaja u kojem stoji i da se odnos prema poljoprivredi u siromašnijim zemljama mora poboljšati, kako bi se stvorio održiv, zdrav svet. 

A kako izgleda planetarna ishrana? Uglavnom je bazirana na biljkama i omogućuje prosečno 2.500 kalorija dnevno. Predlaže jedan burger od goveđeg mesa i dve porcije ribe nedeljno, a većina proteina dolazila bi iz mahunarki i orašastih plodova. U smernice se uklapa čaša mleka, sir ili maslac dnevno, kao i jedno do dva jaja nedeljno. Polovinu obroka bi trebalo da čini povrće i voće, a trećinu žitarice. Dakle, radi se o raznovrsnoj, zdravoj ishrani koja može biti vrlo ukusna. 

Kad krava postane crpilište mleka i traka za proizvodnju teladi - nastupa veganstvo

"Čovečanstvo do sada nikada nije nastojalo da promeni globalni sistem hrane zasnovan na određenom merilu. Postizanje ovog cilja zahtevaće brzo usvajanje brojnih promena i dosad neviđenu globalnu saradnju i predanost, dakle veliku prehrambenu transformaciju", stoji u izveštaju. 

Ovo podrazumeva i poteze kao što su i veći porezi na crveno meso, sprečavanje širenja poljoprivrednog zemljišta i zaštitu morskog dna. 


Tagovi

Nova ishrana Crveno meso Poljoprivredna industrija Šećer Globalno zagrejavanje


Autorka

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi baštovanka s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.