Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Ishrana
  • 30.06.2019. 18:00

Mark Bitman: Način na koji se hranimo ugrožava planetu

Mark Bitman (Mark Bittman), pisac o hrani za Njujork Tajms, govori o tome šta nije u redu sa načinom naše ishrane, te da li jedemo previše mesa, premalo biljaka; previše brze hrane; premalo domaće kuhinje, i zašto to stavlja celu planetu u opasnost!

Foto: Depositphotos/elnariz
  • 235
  • 75
  • 2

Nakon proizvodnje energije, stoka je drugi po redu doprinosilac gasovima koji menjaju atmosferu. Skoro jedna petina svih gasova sa efektom staklene bašte nastaje njihovim uzgojem - više nego transportom. Ona je i najveći krivac za degradaciju zemljišta, zagađenje vazduha i vode, nestašice vode i gubitka biološke raznovrsnosti. 

Gledano u procentima, 18% gasova sa efektom staklene bašte dolazi od uzgajanja stoke. Takođe, 70% zemljišta za agrikulturu, 30% zemljine kopnene površine je direktno ili indirektno posvećeno uzgoju životinja koje ćemo jesti, a predviđeno je da će ova količina biti udvostručena u narednih 40 godina.

Godišnje bude ubijeno na desetine milijardi životinja 

Prekomerna ishrana na bazi životinja i nezdrave brze hrane problem je kao i neznatna ishrana na bazi biljaka. Veliki broj ljudi vodi računa o tome da li je hrana organska ili lokalna, o tome kakvo je ophođenje prema životinjama, međutim, najvažnija pitanja nisu potegnuta. Ne postoji način na koji se životinje mogu humano tretirati, jer ih godišnje bude ubijeno na desetine milijardi, a to je brojka samo u SAD-u.

"Sa hiper-konzumacijom tih životinja koja ispušta gasove sa efektom staklene bašte, ljubaznost može samo da bude zabluda. Hajde da stavimo na papir broj životinja koje ubijamo radi ishrane i onda ćemo da brinemo o tome da budemo dobri prema onima koje su preostale," kaže Mark Bitman (Mark Bittman), autor jednog od najprodavanijih kuvara, novinar Njujork Tajmsa (New York Times-a) i televizijska ličnost. 

Kada je i kako nastala brza hrana?

Između 1950. i 2000. godine svetska populacija se udvostručila, a upotreba mesa se upetostručila. To je moralo da se pojede i tako smo dobili brzu hranu. Domaća kuhinja je ostala norma, ali je njen kvalitet znatno oslabio. Bilo je sve manje jela sa domaćim hlebom, poslasticama i supama, zato što je sve moglo da se kupi u bilo kojoj prodavnici i vremenom je proizvodnja hrane postala industrijska. 

Moderno društvo poslednjih godina insistira na organskoj hrani što je dokaz da stvari mogu da se promene pa se organska hrana može naći u svim supermarketima pa čak i u restoranima brze hrane. Međutim, i to pitanje je prilično površno, a Mark Bitman to objašnjava na primeru lososa koji je uzgajan na posebnom režimu ishrane u ribnjaku u Čileu gde je i ubijen, a zatim zapakovan u stiropor i transportovan kilometrima u SAD ostavljajući na taj način izvestan broj ugljenika u atmosferi.

Opširnije o ovoj temi saznajte u video-prilogu ispod: 


Izvori

TED


Tagovi

Mark Bitman Stoka Globalno zagrevanje Brza hrana Meso