Kefir - čudotvorni napitak kojeg sami napravite

Kefir je fermentirani mliječni proizvod dobiven upotrebom kefirne kulture (kefirnih zrnaca) koja sadrži bakterije mliječne kiseline i kvasce. Prema mnogim znanstvenim istraživanjima, kefir ima visoku nutritivnu, biološku i prehrambenu vrijednost. Bez problema ga mogu koristiti osobe koje su intolerantne na laktozu. Porijeklom je s Kavkaza, ali i danas zauzima posebno mjesto kao cijenjena svakodnevna vrsta hrane. Za ime kefir pretpostavlja se da potječe iz turske riječi kefy ili keif, što znači sreća, zadovoljstvo.

Kefir je produkt kiselo-alkoholne fermentacije, pa može sadržavati vrlo nizak postotak alkohola (0,5-1%), CO₂ i mliječne kiseline (0,9 - 1,1%). Iz tog razloga, ugodnog je i kiselkasto osvježavajućeg okusa. Kefir sadržava veliku količinu vitamina B12, kalcija, magnezija, fosfora, vitamina D, vitamina K, biotina, folata, enzima i probiotika. Za pripremu kefira se preporučuje svježe kravlje mlijeko, no može se proizvesti i od prokuhanog ili pasteriziranog kravljeg mlijeka, rijeđe kozjeg ili ovčjeg. Lakše je probavljivosti od običnog mlijeka.

Popravlja raspoloženje i usporava starenje

Kultura kefira se u regiji zove tibetanska gljiva ili kefirna gljiva. Kefirna zrnca koja se nalaze u svježem kefiru imaju izgled vrlo sličan cvjetači, a njihova veličina može varirati. Njihov kemijski sastav u najvećem dijelu čini voda, masti, proteini, mineralne tvari i mliječna kiselina. Sadrže i simbioze velikog broja mliječno-kiselih bakterija, sojeva kvasaca i octenih bakterija. Kefirna zrnca rastu i razmnožavaju se u mlijeku te mogu živjeti zauvijek.

Kefir pomaže u popravljanju raspoloženja i može djelovati kao afrodizijak. Također, znanstvena istraživanja dokazuju da kefir spriječava starenje. Znanstvena istraživanja dokazala su da kefir ima veliki potencijal za liječenje upala i zloćudnih bolesti, kao imunumodulator (tvar koja utječe na imunitet) i kao antimikotik (sredstvo protiv gljivica). Također, dokazano sprječava razvijanje leukemije i antialergijskih bolesti. Ostali povoljni utjecaji kefira su: liječenje psorijaze i ekcema, uspostava ravnoteže probavnog sustava i apetita te pomaže pri gubitku težine, snižava šećer u krvi i normalizira krvni tlak.

Osim toga, smiruje živčani sustav i poboljšava pamćenje i koncentraciju, te sudjeluje u liječenju kandide, bolesti jetre i žučnjaka. Kefir sprječava rast stanica raka. Regulira stanje umora i vraća energiju. Ima sposobnost čišćenja organizma od teških metala, antibiotika, bubrežnih kamenaca i patogenih organizama.

Priprema kefira

Priprema kefira je vrlo jednostavna. Manja količina kefirnih zrnaca ubaci se u staklenu ili plastičnu bocu s mlijekom i poklopi poklopcem. Primjerice, za pripremu pola litre kefira, potrebna je jedna žlica kefirnih zrnaca. Fermentacija mlijeka traje 24 sata na sobnoj temperaturi, a zatim se kefir procijedi kroz cjedilo. Cijeđenje kefira treba izvesti samo s drvenim ili plastičnim priborom i cjedilom, jer metalni može reagirati s kiselim sadržajem.

Tijekom cijeđenja na dnu posude se može primijetiti tekućina ili sirutka kefira. Konzistencija kefira ovisi o vrsti mlijeka i temperaturi. Kefirna zrnca iz cjedila treba staviti u novu količinu mlijeka i nije ih potrebno ispirati, a procjeđeni kefir je spreman za konzumaciju. Može ga se odmah piti ili ostaviti u hladnjaku.

Kada se kefir koristi kao lijek i za oporavak organizma, može se konuzimirati doza i od litre kefira dnevno. Oni koji tek počinju upotrebljavati kefir, trebali bi započeti s manjom količinom, primjerice decilitar na dan, a zatim polagano povećavati količinu. Razlog tome je što kefir donosi izmjene u sastavu crijevne flore jer dobre bakterije razaraju patogene i osvajaju njihovo mjesto. Kod nekih osoba ta je promjena primjećena kroz probavne smetnje, ali to nije razlog za brigu.

Ako u nekom slučaju nije moguće koristiti kefir (putovanje i sl.), procijeđena kefirna zrnca se procijede u hladnoj vodi, preliju s manjom količinom mlijeka i spreme u hladnjak. Na taj ih se način može čuvati i do 7 dana. Kako bi ih sačuvali na duže vrijeme, isprana kefirna zrnca mogu se spremiti u zamrzivač ili osušiti. Za ponovno aktiviranje zrnaca, dovoljno ih je staviti u malo mlijeka na sobnu temperaturu i pričekati da se aktiviraju. Prvog i drugog dana treba se dodati manja količinu mlijeka koju se nakon cijeđenja treba baciti. Trećeg dana kefir se može pripremati po običaju.

Smoothie ili sladoled od kefira

Kefirna zrnca će se s vremenom sve više stvarati, pa se višak treba s vremenom uklanjati. Kefirna zrnca se mogu darovati, zamrznuti za zalihu ili pojesti. Zrnca nisu interesantnog okusa, ali ih se može izmiksati s drugim sastojcima u smoothie ili sladoled.

Kefirna zrnca mogu se nabaviti od ljudi koji već sami prave svoj kefir ili od onih koji ih već imaju. Oni koji ne poznaju takve ljude, a zainteresirani su za razmjenu kefirnih zrnca, mogu se informirati na društvenoj mreži Facebook ili na drugim internet stranicama. Zrnca se vrlo jednostavno mogu spremiti u plastičnu vrećicu s malo mlijeka i poslati poštom. Razmnožavanje kefirnih zrnaca je vrlo brzo pa ih se može podijeliti s drugima.

Foto: Bigstockphoto/sierpniowka