EFSA je otvorila put Evropljanima da u ishranu uvrste insekte odobravajući sušene larve brašnenog crva za ljudsku konzumaciju. Taj potez je bio preduslov za njihovu prodaju u državama članicama.
Otkako je 1. januara 2018. godine stupila na snagu nova Uredba o hrani, Evropska agencija za bezbednost hrane (EFSA) primila je velik broj zahteva za procenu prehrambenih proizvoda - uključujući one dobijene od biljaka, hranu na bazi algi, neautohtono voće, ali i niz jestivih insekata.
U sredu je ova uredba otvorila put Evropljanima da insekte uvrste u svoju ishranu, odobrivši za ljudsku konzumaciju sušene larve brašnenog crva, navela je EFSA u svojoj proceni. Taj potez je bio preduslov za odluku evropskih zvaničnika o dozvoli da se njihove larve prodaju potrošačima u državama članicama.
Brašneni crv (Tenebrio molitor), odnosno njegova larva bezbedna je za konzumaciju bilo u obliku sušene cele larve ili u obliku brašna, saopštila je EFSA.
Ta odluka predstavlja prvu celovitu procenu rizika na osnovu zahteva za odobravanje hrane od insekata, koja bi mogla da pruži održivi izvor belančevina u ishrani ljudi.
"Insekti su složeni organizmi, što predstavlja izazov u sistemu prehrambenih proizvoda koji potiču od njih", rekao je Ermolaos Ververis, hemičar i naučnik EFSA-e koji je koordinirao ovom odlukom.
Različite namirnice koje potiču od njih često se najavljuju kao izvor belančevina u ishrani.
"Oni ih mogu sadržavati puno, ali kritične su alergijske reakcije koje su s njima povezane", upozorio je.
"Jasne su ekološke i ekonomske koristi ako tradicionalne izvore životinjskih proteina zamenite onima koji zahtevaju manje hrane, proizvode manje otpada i rezultiraju manjim emisijama štetnih gasova", kazao je Mario Mazoči, ekonomski statističar i profesor sa Univerziteta u Bolonji. Istakao je i činjenicu da niži troškovi i cene mogu poboljšati bezbednost hrane i da će nova potražnja otvoriti i ekonomske mogućnosti.
Treba spomenuti da ljudi širom sveta, posebno u Aziji, Africi i Latinskoj Americi konzumiraju i do hiljadu vrsta insekata, a jede ih oko 2,5 milijardi ljudi širom sveta. Već se mogu naći u nekim državama EU-a i to na policama za ljudsku ishranu. Tako su prisutni u čokoladama, testenini ili hamburgerima, a oni koji ih kupuju, prvenstveno traže novo iskustvo u ishrani.
Zavisno od vrste i uslova uzgoja, imaju sadržaj proteina koji je između 35 i 77 odsto veći od mesa svinja i pilića, ali uprkos takvim svojstvima, teško su prihvaćeni na evropskom tržištu.
Podsetimo, do sada se u EU godišnje proizvede samo 6.000 tona insekata, a do 2030. godine, Međunarodna platforma insekata za ishranu i stočnu hranu (IPIFF) procenjuje da bi moglo da bude između dva i pet miliona tona. U Evropi se najčešće koriste kao izvor proteina u stočnoj hrani.
Tagovi
Autorka