I u veljači rast cijena hrane - prvi na listi šećer, biljna ulja i sirak

Globalne cijene hrane ponovno su porasle u veljači ove godine i to deveti mjesec za redom. Kako je izvijestila UN-ova agencija za hranu i poljoprivredu (FAO) dosegle su najvišu vrijednost još od srpnja 2014. godine.

Tako je indeks vrijednosti košarice osnovnih prehrambenih proizvoda porastao za 2,4 posto u odnosu na siječanj, na prosječnih 116 bodova. Kako navode, povećanje su prevodili rast cijena šećera i biljnih ulja, ali i žitarica.

Šećer bilježi najveći rast

Najviše su porasle šećera i to za 6,4 posto, zbog zabrinutosti za opskrbu koju je potaknuo pad proizvodnje u vodećim zemljama, u sezoni 2020/2021., kao i jaka potražnje iz Azije.

Slijedi ga rast cijena biljnih ulja i to za 6,2 posto u odnosu na siječanj. Shodno tome, ova namirnica bilježi najvišu razinu još od travnja 2012. godine. Kao povod za to FAO navodi poskupljenje palminog ulja zbog niskih zaliha u glavnim zemljama izvoznicama te nižu razinu proizvodnje uljane repice i suncokreta u Europskoj uniji, kao i pooštravanje izvoznih mogućnosti u crnomorskoj regiji.

Što se tiče mliječnih proizvoda, one su u prosjeku rasle za 1,7 posto u odnosu na siječanj, što je porast deveti mjesec za redom. One za meso su blago porasle za 0,6 posto u odnosu na prvi mjesec, održavajući smanjenu ponudu ovčetine i govedine. Iz ove organizacije kao razlog skromnog rasta spominju problem sa svinjskim mesom zbog smanjenje kupnje Kine i porast broja neprodanih svinja u Njemačkoj zbog virusa afričke svinjske kuge.

Čeka nas rekordna godina proizvodnje pšenice?

Kada se promatraju cijene žitarica, one su u veljači porasle za 1,2 posto u odnosu na mjesec ranije. Međutim, u odnosu na isto razdoblje prošle godine skočile su za čak 26,5 posto. Kako navode iz ove UN-ove organizacije, najviši skok od 17,4 posto u odnosu na veljaču bilježi sirak, što čini povećanje od čak 82,1 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Kao glavni razlog za to, navode veliku potražnju iz Kine.

Međunarodne cijene kukuruza također su porasle, ali za skromnih 0,9 posto u odnosu na prethodni mjesec. No, treba spomenuti da su veće za čak 45,5 posto u odnosu na veljaču iz 2020. godine. Izvozna vrijednost pšenice ostala je stabilna proteklog mjeseca, ali je rasla 19,8 posto u odnosu na prošlogodišnju. Porasle su i one za rižu.

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je podigao procjenu njihove proizvodnje u 2020. godini, na 2.761 milijardi tona, s prošlomjesečnih 2.744 milijardi. To predstavlja 1,9-postotni rast.

Revizija potkrjepljuje već podignutu procjenu proizvodnje pšenice za 7,5 milijuna tona, nakon objave službenih podataka o proizvodnji u Australiji, Europskoj uniji, Kazahstanu i Rusiji.