Oznake pružaju dodatnu vrijednost proizvodima, privlače, ali i informišu potrošače. Svakim danom ih je sve više.
Od švicarskog sira Gruyère, preko italijanskog Aceta balsamica do meksičke Tequile, geografske i oznake izvornosti sve više se mogu naći na proizvodima u brojnim trgovinama širom svijeta. One pružaju dodatnu vrijednost proizvodima, privlače, ali i informišu potrošače.
Već dugi niz godina svi trgovinski sporazumi koje je zaključila EU uključuju zaštićene oznake, koje su, ustvari, preduslov sklapanja bilo kakvog ugovora kada je riječ o hrani. Doduše, nemaju sve članice isti interes. Dok Italija na svom popisu ima već 800 proizvoda, Estonija nije toliko ambiciozna i ima samo jednu.
Proizvodi s oznakom geografskog porijekla postižu dvostruko veću prodajnu vrijednost
No, ne zaostaju ni druge zemlje.
Kada je riječ o afričkom kontinentu, Francuska i Italija zemlje su koje se najviše ističu što se tiče promovisanja oznaka na proizvodima koji dolaze iz tog dijela svijeta. Tako je u periodu od 2008. do 2013. godine Francuska razvojna agencija donirala deset miliona eura u tu svrhu, piše ouest-france.
"Pokušavamo širiti kulturu geografskih oznaka, posebno u zemljama u razvoju u kojima je poljoprivreda najvažnija za lokalnu privredu“, objašnjava direktor francuske riznice Jonathan Gindt.
Indija, Pakistan, Šri Lanka, Tajland, Kenija, Jamajka i druge zemlje takođe su zahvaljujući EU svoje proizvode zaštitile i omogućile prodaju u cijelom svijetu.
Važno je napomenuti kako su italijanski i francuski prehrambeni proizvodi poznati na međunarodnom nivou zahvaljujući zaštićenim oznakama geografskog porijekla, a na svojoj etiketi je nosi 85% vina koje izvozi Francuska.
EU i Kina potpisale istorijski sporazum o zaštiti europskih oznaka geografskog porijekla
Podsjećamo još i kako je Kina s EU potpisala bilateralni sporazum o zaštiti 100 proizvoda kineskog porijekla u EU, ali isto toliko i europskih u Kini.
Lista EU proizvoda koji će se naći u Kini uključuje i one poput Cave (špansko vino), Champagne, Feta, Irski viski, Münchener Bier, Ouzo (grčko alkoholno piće), Polska Wódka, Porto, Prosciutto di Parma i Queso Manchego (španski sir).
Zapravo, sveti gral za EU bio bi multilateralni sporazum o ovom načinu označavanja sa Svjetskom trgovinskom organizacijom (WTO). No, dogovori su zastali, a SAD je blokirao svaki napredak po tom pitanju.
"Dosta se razilazimo sa Sjedinjenim Državama po pitanju etiketiranja. Njihov je fokus usmjeren samo na marke. Moram istaći da je za proizvođače preko Atlantika zakon koji štiti ovakve oznake jedanak gubitku udjela na izvoznom tržištu. Ako neka zemlja npr. zaštiti naziv Parmezan, tada ga američki mliječni divovi ne mogu izvesti pod tim imenom", pojašnjava Thual.
Odzvonilo američkim sirarima - više neće moći koristiti nazive evropskih sireva?
No, u posljednje vrijeme napredak je ipak postignut, a riječ je o Ženevskom aktu iz Lisabonskog sporazuma koji je stupio na snagu u februaru ove godine.
Ženevski akt koji je usvojen još 20. maja 2015. u postupku revizije spomenutog sporazuma normira međunarodnu registraciju oznaka izvornosti (ZOI), ali i ZOZP-a kroz jedinstveni postupak registracije pri Svjetskoj organizaciji za intelektualno vlasništvo (WIPO) i omogućuje i međunarodnim organizacijama, uključujući Europsku uniju, da postanu ugovorne stranke.
One su dužne na svojim državnim područjima zaštititi oznake proizvoda drugih ugovornih stranaka koje su priznate i zaštićene kao takve u zemlji porijekla i registrovane u Međunarodnom uredu WIPO-a.
Tri naša grada dobila geografski zaštićene nacionalne proizvode
Podsjećamo da su povodom svjetskog dana bezbjednosti hrane, 7. juna, u Agenciji za sigurnost hrane BiH u Mostaru predstavnicima Udruženja iz Visokog, Nevesinja i Livna dodijeljena službena Rješenja o geografskoj zaštiti proizvoda.
Riječ je o četiri nova geografski zaštićena bosanskoheregovačka proizvoda: Visočka pečenica, Nevesinjski krompir, Livanjski sir i sa oznakom izvornosti Livanjski izvorni sir. Navedena poljoprivredna roba prva je u Bosni i Hercegovini koja je prošla cjelokupnu proceduru zaštite po uzoru na praksu zemalja EU.
Tagovi
Autorica