Cjelovite žitarice su korisne i za ljude i za prirodu - četiri načina kako povećati njihov unos

Najnovije istraživanje pomoću alata, Global Burden of Dieseas (globalno opterećenje bolešću, op.ur.) pokazuje da svake godine gotovo 8 milijuna ljudi umre zbog loše prehrane. Druge studije sugeriraju da jedenje previše nezdrave, a premalo zdrave hrane (kao što su cjelovite žitarice) može biti uzrok svake pete smrti u svijetu, navodi Euractiv. 

S rastućom populacijom i štetnim utjecajem poljoprivrede na okoliš (samo ovaj sektor je odgovoran za 30 posto stakleničkih plinova), sve se zemlje nose s velikim izazovom. Odgovor na pitanje kako osigurati hranjivu i pristupačnu hranu, a istovremeno osigurati da umanje svoj utjecaj na svijet oko sebe je upravo u cjelovitim žitaricama. 

Više zdravlja, manje troškova za liječenje

"Ako želimo povećati održivost zdravstvenih sustava na globalnoj razini, moramo prijeći s liječenja na prevenciju, to je jasno", izjavio je Janne Martikainen, finski stručnjak ekonomike zdravstva i profesor farmakoekonomike, zalažući se za potrebu da se usredotočimo na holistički pristup uzimajući u obzir sve troškove liječenja. 

Prema mišljenju stručnjaka, odgovor na to djelomično bi mogao ležati u našoj prehrani – točnije u konzumaciji cjelovitih žitarica.

To znači da treba koristiti cijela zrna koja nisu rafinisana i sadrže sve dijelove. Prednost ovakvih žitarica u ishrani je što su bogatije hranjivim materijama u odnosu na prerađene. Ipak je njihova upotreba u Evropskoj uniji niska i pored toga što pomažu u smanjenju rizika od velikog broja nezaraznih oboljenja.

"Kada povećamo unos integralnih žitarica, u mogućnosti smo smanjiti rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa dva i određenih vrsta karcinoma", poručio je Martikainen.

Did you know that the all-purpose flour in cookies, scones, pancakes, muffins, and quick breads, can be easily swapped for #wholegrain flour – no other changes needed! #choosewholegrains pic.twitter.com/fkvEICPsPr

— Whole Grain Initiative (@eatwholegrains) November 23, 2022

Drastičnu razliku i poboljšanje zdravlja stanovništva će napraviti mala količina koja se uvrsti u redovnu prehranu. To znači manje opterećenje zdravstvenog sistema i manje izdataka za liječenje.

Najmanje uticaja na okoliš

Istovremeno žitarice imaju jedan od najnižih karbonskih otisaka od svih grupa hrane. Proizvodnja 1 kg govedine emituje 60 kg gasova staklene bašte ili ekvivalenta CO2 kroz lanac snabdijevanja, dok proizvodnja iste količine pšenice ili raži proizvodi samo 1,4 kg.

U Inicijativi za cjelovito zrno, vjeruju da vlade mogu i trebaju učiniti da povećaju potrošnju cjelovitih žitarica. Postoje tri jednostavne stvari koje mogu učiniti: neophodno je da su jasni i dosljedni u definisanju i kvantitativnim preporukama; na pakovanjima hrane na prednjoj strani treba jasno istaknuti da se radi o proizvodima od integralnih žitarica te educirati potrošače. 

Kako povećati njihov unos? 

Vrlo je jednostavno povećati unos žitarica u svoju prehranu. 

1. Dio bijelog brašna u pripremi kruha, kolača, peciva, tjestenina, pizze, palačinki i ostalih jela zamijenite crnim ili integralnim 
2. U juhe umjesto obične tjestenine ukuhajte proso koje je poput sitne tarane ili zobene pahuljice koje se odlično slažu s gustim juhama. 
3. Umjesto obične riže koristite integralnu. 
4. U prehranu uvedite ječmenu kašu. Vrlo je ukusna i brzo se priprema.