Cijene hrane porasle u oktobru: poskupjele žitarice, meso i šećer

Prvi puta u pet mjeseci, proteklog oktobra, porasle su cijene hrane na svjetskim tržištima. Rast cijena potaknut je poskupljenjem šećera i žitarica, objavila je u četvrtak Agencija za hranu Ujedinjenih naroda FAO.

Prosječan FAO indeks cijena košarice osnovnih prehrambenih proizvoda iznosio je u oktobru 172,7 bodova, što je za 1,7 odsto više u odnosu na prethodni mjesec. U odnosu na prošlogodišnji oktobar njegova je vrijednost viša šest odsto.

Šećer je najviše poskupio u oktobru, za 5,8 odsto u odnosu na septembar, uglavnom zbog očekivanja nižih zaliha u godini koja je uslijedila nakon predviđanja velikog smanjenja proizvodnje šećera u Indiji i na Tajlandu.

Znatno su porasle i cijene žitarica, za 4,2 odsto u odnosu na septembar, predvođene povećanjem izvoznih cijena pšenice i kukuruza zbog pogoršanih izgleda uroda u nekoliko ključnih zemalja-proizvođača i "snažnoj trgovinskoj aktivnosti“. Suprotno tome, cijene riže pale su zbog slabije potražnje i očekivanja obilne žetve sorte basmati.

Indeks koji mjeri kretanja cijena biljnih ulja porastao je 0,5 odsto, dosegnuvši najvišu razinu od prošlogodišnjeg septembra, poduprt višim cijenama palminog ulja koje su neutralizirale pad cijena suncokretovog i ulja uljane repice. Poskupjelo je i meso, za 0,9 odsto, utvrdili su u FAO-u, izdvajajući među razlozima snažnu uvoznu potražnju, posebno iz Kine. 

Suprotno tome, niže su cijene zabilježene samo u kategoriji mlijeka i mliječnih proizvoda, za 0,7 odsto u odnosu na septembar, budući da su niže cijene sira prevagnule nad poskupljenjem obranog i punomasnog mlijeka u prahu.

Snižena procjena proizvodnje žitarica

U odvojenom izvješću o ponudi i potražnji na tržištima žitarica FAO je dodatno snizio procjenu globalne proizvodnje žitarica u ovoj godini, za oko dva miliona tona, na 2,7 milijardi tona. To bi i dalje predstavljalo povećanje za 1,8 odsto u odnosu na prošlu godinu.

FAO je snizio i procjenu proizvodnje žitarica koje se koriste u ishrani ljudi i životinja, poput kukuruza, za 1,3 miliona tona, na 1,4 milijardi tona.

Snižena procjena ukupne proizvodnje žitarica odražava očekivanu manju proizvodnju pšenice, za milion tona, od ukupno 765 miliona tona. Time bi porasla za 4,5 odsto u odnosu na prošlu godinu.

Proizvodnja riže trebala bi po FAO-vim procjenama biti neznatno niža u odnosu na rekordnu 2018. i iznositi 513,4 miliona tona.

U FAO-u procjenjuju i da će u sezoni 2019/2020. ukupna potrošnja žitarica biti za 4,5 miliona tona niža no što su do sada očekivali i iznositi još uvijek rekordnih 2,709 milijardi tona.

Zalihe bi na kraju sezone 2019/2020. trebale iznositi 849,5 miliona tona i biti 1,5 odsto niže nego na njezinom početku. Pritom bi zalihe pšenice do kraja sezone trebale porasti na 275 miliona tona, što bi predstavljalo povećanje za 1,9 odsto u odnosu na njezin početak.

Obujam globalne trgovine žitaricama trebao bi iznositi 415 milijuna tona, što bi značilo da bi se zadržao na razini prethodne sezone.

Indekse cijena u proteklih 19 godina potražite u dokumentu ispod teksta.