Acidofilno mlijeko - terapeutsko nutritivni spoj "dobrih" bakterija

Jogurt, kiselo mlijeko, kiselo vrhnje, kefir, ajran, voćni jogurt i fermentirani sirevi su najčešče fermentirani mliječni proizvodi koji se nalaze na tržištu i koji se često konzumiraju. Varijacije u tehnologiji proizvodnje uzrokovane su, tradicijom ili kulturom i običajima mjesta na kojima se spravljaju mliječni fermentirani napitci. Ipak jedan mliječni fermentirani napitak ima jedinstvenu formulu po kojoj se spravlja, a to je acidofilno mlijeko. Osvježavajućeg je i kiselkastog okusa sa jako povoljnim terapeutskim djelovanjem za probavni trakt i povoljnu mikrofloru.

Proizvodi sa gorkim i kiselkastim okusom popularniji nego ikad

Od 1969. godine i prve definicije Franka V. Kosikowskog koji pojašnjava šta su to fermentirani mliječni napitci pa sve do 2003. godine kada IDF Međunarodna mljekarska federacija izdaje dokument CODEX STAN 243-2003, popularnost fermentiranih mliječnih napitaka je konstantno rasla, takav trend se zadržao i do dan danas. Jednostavno rečeno, fermentacija predstavlja oblik i mogučnost konzerviranja, korištenjem bakterija iz roda Lactobacillus koje imaju sposobnost pretvaranja šećera u mliječnu kiselinu koja je ujedno i prirodni konzervans, te inhibira rast štetnih bakterija.

Danas u svijetu Francuska predvodi u proizvodnji fermentiranih mliječnih napitaka, ali i u konzumiranju istih. EU se smatra kolijevkom današnje proizvodnje fermentiranih mliječnih napitaka, a najrazvijenija su tržišta i postotak konzumacije po stanovniku je u Španiji, Njemačkoj, Francuskoj, Italiji i Poljskoj. Spoj tradicionalnih receptura sa Istoka i novih tehnologija proizvodnje rezultirali su nizom različitih fermentiranih mliječnih napitaka sa blago kiselim okusom, a među njima i acidofilno mijeko. Prednost svih vrsta fermentiranih mliječnih napitaka je što se vrlo brzo i jednostavno mogu spravljati i u domaćinstvima, gdje su i nastale razne varijacije, novi proizvodi i okusi zahvaljujući širom spektru tradicije, kulture i običaja iz mjesta gdje nastaju.

Dodatak čiste kulture Lactobacillus acidophillus

Tehnološki postupak proizvodnje acidofilnog mlijeka je sličan proizvodnji jogurta, a u osnovi razlika je u obradi mlijeka. Dok se za većinu fermentiranih mliječnih napitaka koristi pasterizirano mlijeko, za proizvodnju acidofila se koristi samo sterilizirano mlijeko. Postupkom sterilizacije mlijeka na temperaturama većim od 100 ºC uništavaju se svi mikroorganizmi, gljivice i bakterije, što predstavlja idealnu podlogu za inokulaciju čiste kulture Lactobacillus acidophillus koja se jako sporo razmnožava. Zbog toga se ne može koristiti pasterizovano mlijeko gdje bi se razvili drugi mikroorganizmi i ometali pravilnu fermentaciju. Proces kiseljenja traje i do osam sati, pri čemu se stvaraju aromatične tvari dajući ovom napitku specifičan blago kiseli okus.

Mlijeko kao lijek

Acidofilno mlijeko do prije pedesetak godina jedino se moglo nabaviti u apotekama, industrije koje su proizvodile mlijeko dostavljale su apotekama ovu dragocijenu tekućinu za koju je dokazano da ima blagotvoran učinak na zdravlje i probavni trakt zahvaljujući probiotičkom djelovanju bakterija Lactobacillus acidophillus. Skupina ovih bakterija ne samo da u organizmu smanjuje, već i uništava štetne bakterije i mikroorganizme. Osim što je regulator povoljne mikroflore probavnog trakta, preporučuje se djeci kod poboljšanja apetita, trudnicama, u postoperativnom periodu kao i poslije terapija sa jakim antibioticama. Kiselkast okus acidofilnog mlijeka idealno se ublažava jednom kašikom meda koja se jednostavno u čaši sa mlijekom promiješa.

Također, za razliku od drugih fermentiranih mliječnih napitaka, acidofil se u organizmu potpuno apsorbira, zahvaljujući fermentaciji laktoze.