Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Plastenički uzgoj
  • 25.11.2021. 12:00

Zašto ne žuriti sa ranom sadnjom povrća u plasteniku?

Dnevne temperature od 20 stepeni i noćne od 12 do 14 stepeni, najpovoljnije su za sadnju povrća u plastenicima jer je tada i bolje primanje posađenih biljaka. Pažnju bi trebalo obratiti na ishranu kao i zasenjivanje povrća nakon iznenadne smene hladnog i toplog perioda.

Foto: Depositphotos/FS-Stock
  • 441
  • 15
  • 0

Mnogi povrtari greše što već u martu sade povrće u svojim plastenicima što nije dobro, naglasio je Stevan Mesarović, stručnjak za plasteničku proizvodnju povrća. Isto tako, dve do tri nedelje ranija sadnja u aprilu, znači samo tri do četiri dana raniju prodaju na pijaci, ali je problem što je tada prinos mnogo manji, upozorio je.

"Neki proizvođači sa pikiranjem kreću već u decembru što je takođe pogrešno. Idealno vreme za sadnju paradajza u plastenicima je 40 do 45 dana jer mlađe biljke sa četiri do pet listova bolje podnose ukorenjivanje. Ukratko rečeno, bolje će se primiti ako se kasnije posade", poručio je. Kaže da je 40. dan od nicanja pravo vreme za sadnju paprika, a od 28. do 32. dan za sadnju krastavaca. Istakao je i da ispod 15°C ne treba saditi ili sejati povrće.

Ne dodavati kreč ako nije izvorska voda

Što se tiče vlažnosti zemljišta za sadnju, važno je da ono nije ni previše vlažno ni previše suvo. Nakon tri do četiri godine, u plastenicima je poželjno praviti bankove, gredice, jer je dokazano da je prodiranje vazduha u korenov sistem biljaka tada 50 odsto brže. 

Ukoliko se koristi voda iz gradskog ili seoskog vodovoda, u zemljište u plasteniku nije potrebno dodavati kreč jer već sadrži dovoljno kalcijuma. Ph vrednost od 5.5 do 6 idealna je za plastenički, a od 6.7 do 7.2 za uzgoj povrća na otvorenom.

Stevo Mesarović detaljno je opisao svaku fazu proizvodnje (Foto: Bojan Kecman)

Jedna od grešaka koju prave proizvođači povrća tiče se navodnjavanja. Naučno je dokazano da bi biljke trebalo da se navodnjavaju ne u večernjim, već u jutarnjim časovima, jer tada počinju fotosintetski procesi.

"U periodu kada počinje fotosinteza koren uzima hraniva, a reč je o temperaturama od 26, 27 stepeni. Poželjno je da se, u uslovima izuzetno visokih temperatura, u popodnevnim časovima biljkama da još malo vode kako bi se rashladile i da ono što koren usvoji, pređe u plod. Noću, posle sparnog dana, plodovi su topliji i koren neće uzimati hraniva iz lista", naglašava Mesarović.

Zgoreli stajnjak i veći prolaz između redova

Osnovu ishrane povrća trebalo bi da čini stajnjak i prihrana tečnim đubrivima. Stajnjak bi trebalo da bude star barem godinu dana, a da se u tom periodu, prevrne barem dva ili tri puta. Količinski je dovoljno četiri do 10 kg/m2 zgorelog stajnjaka, a ko ga nema, može da koristi organsko, peletirano đubrivo. U tom slučaju koristi se 25 kg/100 m2.

Ishrana povrća vodotopivim đubrivima, kroz sistem za navodnjavanje, takođe je vrlo važan segment ukoliko proizvođači žele dobar prinos sa kvalitetnim plodovima.

"U prvim fazama dovoljno je 0.25 - 0.35 grama hraniva po biljci, na dan. Ako u plasteniku, na 100 metara kvadratnih imate 280 biljaka, do cvetanja je potrošnja hraniva na toliki broj oko 600 grama tokom sedmice. Gram đubriva po litri vode, na kacu od 500 litara. To je putokaz", precizira pa nastavlja:

"U cvetanju se količina utrošenih hraniva povećava na 1.100 grama nedeljno, a u fazi plodonošenja, 1.900 grama nedeljno", pojasnio je i dodao da biljkama, pre naglog rasta plodova, najviše treba dodavati kalijuma.

I tu treba pripaziti jer visok sadržaj tog elementa dovodi do poboljšanja kvaliteta ploda, a niži, do povećanja prinosa. U slučaju nedostatka bora nema formiranja kolenca koje drži plod.

Među redovima treba ostaviti veći prolaz

U vezi sa sklopom biljaka u redovima i razmakom između njih, Mesarović preporučuje da se sa obe strane plastenika ostavi slobodan prostor od 1.2 metra. Razmak između dva reda biljaka trebalo bi da bude 60 cm, a između biljaka u redu, 35 centimetara. Prolaz između dvoreda treba da bude jedan metar. To je potrebno zbog lakše manipulacije i rada u plasteniku, a imaće se isti broj biljaka kao i u slučaju da je u plasteniku ukupno šest redova.

Kada zaseniti biljke?

Jedan od najvećih problema koji se javlja u poslednjih nekoliko godina jeste propadanje biljaka nakon nagle smene hladnog i vrućeg perioda. Ovo je naročito izraženo ako je hladan period duže trajao.

"Zasenjivanje biljaka treba obaviti odmah nakon završetka hladnog perioda jer kada sledeći dan naglo ugreje i temperatura bude visoka, dolazi do brze fotosinteze, a koren sporo radi zbog niže temperature zemljišta. Biljke sporije rastu, odnosno stoje, a često dolazi i do propadanja listova. Zasenjivanjem se taj proces sprečava", naglašava Mesarović.

Kada se uspostavi ravnoteža i krene rast stabljika, prekida se sa zasenjivanjem.

U vezi sa oplodnjom, osim balansirane ishrane, ovaj stručnjak preporučuje protresanje stabljika jer malo ko od proizvođača može sebi da priušti kupovinu bumbara koji su se pokazali kao najbolji za oprašivanje i oplodnju povrća.


Tagovi

Stevan Mesarović Oplodnja povrća Bumbari Kalijum Bor Stajnjak Organsko peletirano đubrivo Plastenički uzgoj Uzgoj povrća


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Dipl.inž.poljoprivrede Bojan Kecman specijalizovan je za integralnu i organsku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Takođe se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crvenu ribizlu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sadnice ribizle spremne za sadnju.