Zadnje aktivnosti

Poslednje aktivnosti korisnika mogu videti samo registrovani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu videti samo registrovani korisnici.
Za kompletne funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Rasad
  • 27.01.2021. 12:00
  • Pomoravski okrug, Sedlare, Svilajnac

Za rasad važno dobro seme, pravilno kaljenje i temperatura

Stevanovići su povrtari skoro čitav vek. Do pre nekoliko godina proizvodili su 50.000 a sada imaju više od 100.000 rasada za prodaju.

Foto: Facebook/Rasadnik povrca Stevanovic
  • 1.073
  • 141
  • 0

Porodica Stevanović iz Sedlara kod Svilajnca, koja se decenijama bavi proizvodnjom rasada, sredinom januara je krenula sa setvom paradajza, paprike i krastavca, a počelo je i pikiranje kupusa jer je posejan pre Nove godine.

Najmlađi član porodice Stevanović, koji je uključen u porodični posao, Stevan (29) je master inženjer poljoprivrede. Na Poljoprivrednom fakultetu u Zemunu je završio smer biljna proizvodnja, modul ratarstvo i povrtarstvo i na taj način stručno doprinosi poboljšanju porodičnog posla. Stevanovići su najveći proizvođači rasada povrća u Svilajncu i jedni od većih u Pomoravskom okrugu.

Najvažnije koristiti dobro seme

Stevan napominje da je za kvalitetan rasad potrebno ispoštovati nekoliko osnovnih koraka.

"Pre svega u proizvodnji rasada treba koristi kvalitetno seme visoke biološke vrednosti, sa jakom klijavošću. Pre setve potrebno je dezinfikovati seme preparatima. Setvu radimo ručno, u januaru. Setva se obavlja u drvenim gajbicama koje je još moj deda pravio. Prilikom setve se koristi supstrat. Posle setve gajbice se pakuju u prostor sa poželjnom temperaturom za nicanje", objašnjava ovaj mladi stručnjak.

Pre setve dezinfikovati seme preparatima (foto: Jelena Lukić)

Seme hibrida kupuju, a od sorti najčešće sami ostavljaju seme jedne sorte ljute paprike, sedlarke. Kako bi se omogućilo ravnomerno nicanje potrebna je odgovarajuća temperatura, oko 28 stepeni.

"Rasad je u plastenicima, i pod dodatnim slojem agrila kako bi što pre stigao. Rasad niče posle pet do sedam dana, a temperatura se smanjuje na 20 do 22 stepena. Posle nicanja dva do tri dana, rasad se prska nekim zaštitnim sredstvom zbog plamenjače i poleganja rasada."

Pikiranje ručno

Kada biljke dostignu visinu do 10 cm onda kreće pikiranje.

"To je drugi korak u proizvodnji rasada, i mi ga obavljamo ručno. Svaka biljka stavlja se u čašice, a temperatura je od 15 do 20 stepeni. Za vreme rasta biljka se štiti raznim zaštitnim srestvima od bolesti i vaši", kaže Stevanović.

Rasad se pre rasađivanja postepeno privikava na nove uslove što se naziva kaljenjem rasada.

Kaljenjem rasada biljke se lakše prilagođavaju uslovima na stalnom mestu

"Kaljenje se sastoji iz postepenog, a zatim sve jače provetravanja i snižavanja temperature u zemljištu i vazduhu. Kaljenje počinje 14 dana pre rasađivanja."

Pre sadnje u plasteniku zemljište treba da bude nađubreno, obrađeno i sterilisano. Temperatura mora biti od 15 do 20 stepeni. Ukoliko topla leja ili plastenik ima grejanje sa rasađivanjem se može krenuti polovinom februara.

"Dovoljno je da temperatura spadne za nekoliko stepeni da bi upropastila sav trud. U takvoj situaciji prvo strada krastavac jer ima previše vode. Rasad mora da bude čvrst, tamnozelen, razgranat i bujan i mora imati razgranat korenov sistem", kaže mladi poljoprivrednik i dodaje da je bolji niži nego visok rasad zbog stabilnosti struka. To pogotovo važi za paradajz.

Četiri generacije povrtara

Stevanovići su povrtari skoro čitav vek. Stevan je četvrta generacija povrtara u porodici. Uzgajanje povrća započeo je njegov pradeda Ljubiša, a nastavili deda Stojadin, baka Slavica, majka Vesna i otac Ljubiša.

Bave se i ratarskom proizvodnjom na desetak hektara, dok su povrtarske kulture na oko tri hektara. Na otvorenom polju su kupus, šargarepa, paprika, cvekla, a u deset plastenika na 30 do 40 ari gaje paradajz, krastavac, papriku i kupus.

Posle pradede, proizvodnju je nastavio deda Stojadin

"Kada je reč o rasadu, krajem januara radimo pikiranje za našu proizvodnju. U dva plastenika je uključeno grejanje tako da možemo ranije da krenemo sa rasađivanjem. Radimo rasad i za nas i za prodaju."

Stevanovići su do pre nekoliko godina proizvodili 50.000, a sada imaju više od 100.000 rasada za prodaju.

"Dok prodajemo rasad, mi već rasađujemo u našem plasteniku jer nam je cilj da prodajemo ranije kada su cene bolje. Ali ako neko želi i ima mogućnosti da greje plastenik može da dođe i ranije da kupi", kaže mladi poljoprivrednik.

Posla od ujutru do uveče

Rasade prodaju u Svilajncu, Despotovcu i Petrovcu na Mlavi. Pošto decenijama rade, imaju svoje stalne mušterije koje dolaze kod Stevanovića kući da kupe rasad. Rade i po porudžbini, a prošle godine, kada je počela pandemija, aktuelna je bila prodaja preko interneta.

Kako prodati poljoprivredne proizvode putem interneta i zašto je komunikacija najvažnija?

Stevan navodi da oko rasada ima dosta posla, od ujutro do uveče.

"Ovaj posao donosi zaradu ali moja porodica to već decenijama radi. Onaj ko bi želeo da počne ispočetka, bilo bi mu teško jer su ulaganja velika, samo plastenik košta oko 4.000 evra, a sada u seme treba uložiti 5.000 evra."

Bez rada, truda i volje Stevanovići sasvim sigurno ne bi mogli sve ovo da postignu.


Foto prilog


Tagovi

Rasad Stevan Stevanović Kaljenje rasada Kvalitetno seme Plastenička proizvodnja Zaštita rasada


Autorka

Jelena Lukić

Više [+]

Diplomirani novinar. Novinarstvom se bavi od 2001. godine. Cilj joj je da predstavi uspešne ljude koji se bave poljoprivredom.