Najčešće amaterski uzgajivači koriste vodu iz česme. Međutim, ona bi se pre upotrebe trebalo filtrirati ili je ostaviti nekoliko dana da se slegne talog.
Uzgajanje rasada je zahtevno zato što se moraju osigurati optimalni uslovi za rast biljaka u toku zimskog perioda. Bilo kakvo odstupanje od određenih vrednosti može dovesti do oštećenja, manjeg rodnog potencijala ili do propadanja presadnica. Jedan od važnih faktora svakako je i zalivanje.
Mlade biljčice prolaze nekoliko faza razvića, od setve do useva spremnog za sadnju. Nije ista količina vode potrebna posejanoj semenki, tek iznikloj biljci ili odnegovanom rasadu.
Da bi posejano seme počelo da klija i niče, potrebno je obezbediti vodu koja će ga podstaknuti da bubri. Zbog toga se nakon setve pristupa zalivanju. Najbolje je posudu sa semenom posle zalivanja prekriti folijom u cilju sprečavanja brzog isušivanja površinskog sloja supstrata jer će folija obezbediti ujednačenu vlažnost. Semenke se neće isušiti, a što može da bude veoma opasno u fazi klijanja i nicanja. Čim se primeti pojava biljčica, folija se skida.
U periodu od setve do nicanja trebalo bi obratiti pažnju da nema suviše vode jer to može dovesti do truljenja. Suvišna vlaga u supstratu može biti okidač za pojavu niza oboljenja koja dovode do propadanja mladog rasada. Tri važna faktora koja će to da spreče su:
Osim ova tri uslova na pojavu bolesti delovaće: temperatura vazduha i supstrata, vlažnost vazduha, ishrana biljnim hranivima i drugo.
Nakon nicanja, mlade presadnice najbolje je zalivati u jutarnjim satima. Razlog tome je što će se do večeri tretirana površina osušiti, kao i površina supstrata. Na taj način smanjiće se mogućnost zaraza i bolesti. Zalivanje obavljati prskalicama koje stvaraju male kapi. Suviše velike bi zbog svoje težine mogle saviti biljke i "zalepiti" ih za površinu supstrata. To će dovesti do njihovog propadanja.
Za neke vrste povrća bolje je kada se navodnjavanje obavlja preko korena. Na taj način će se izbeći vlaženje listova. Takav je slučaj sa paradajzom i patlidžanom.
Voda koja se koristi za ove svrhe može biti različitog sastava i kvaliteta. To će delovati na efikasnost i može izazavati određene posledice. Najčešće amaterski uzgajivači koriste vodu iz česme. Međutim, ona bi se pre upotrebe trebalo filtrirati ili je ostaviti nekoliko dana da se slegne talog. Sadrži sredstva za dezinfekciju i veoma često ima visok sadržaj kalcijuma.
Sve to će rezultirati narušavanjem strukture suptrata i imuniteta rasada. Ukoliko nemamo filter, voda se jednostavno ostavi u posudi tri do četiri dana. Zatim se polako odlije, a donji sloj u kome je talog prospe se. Tokom tog perioda ispariće i sredstvo za dezinfekciju. Drugi način je zamrznuti u zamrzivaču. Naspe se u plastičnu bocu, ali ne do kraja kako ne bi došlo do pucanja flaše. Zaleđena voda se otopi. Onu odleđenu odliti, a donji sloj ne koristiti za zalivanje. Ovako pripremljena neće formirati pokoricu na površini supstrata.
Za vlaženje može se koristiti i voda koja se dobije topljenjem snega.
Tagovi
Autorka